SARAJEVO, Ispravno je reći da ekonomski problemi u jednom dijelu zemlje mogu negativno uticati na druge dijelove zemlje. BiH dijeli isti ekonomski prostor i iste monetarne i kursne aranžmane, valutni odbor. Upravo zbog toga je MMF pozivao na uspostavu Fiskalnog vijeća koje bi koordiniralo fiskalnu politiku u Bosni i Hercegovini izjavio je šef Misije Međunarodnog monetarnog fonda za BiH Kostas Kristou.
Kako biste ocijenili ekonomski napredak Republike Srpske i Federacije BiH od početka vaše misije u BiH do danas?
Posljednjih godina BiH ostvaruje snažan rast i nisku stopu inflacije. To je rezultat odgovornih politika koje se sprovode u okviru valutnog odbora, zatim uspješnog uvođenja PDV-a, privatizacije u ključnim oblastima, posebno u finansijskom sektoru, kao i drugih strukturalnih reformi.
Republika Srpska je ostvarila dobar napredak u određenim oblastima, kao što je privatizacija i reforma poreza, te unapređenje poslovne klime. Srpska razmišlja i o tome kako reformisati penzioni sistem. Jasno je, dakle, da se Republika Srpska ne suočava sa istim nivoom pritisaka po osnovu socijalnih davanja i davanja za ratne vojne invalide i demobilisane borce sa kojim se suočava federalna vlada. Idući naprijed, BiH nailazi na nove izazove: ubrzani rast inflacije i produbljivanje spoljnog debalansa. U tom smislu, potrebno je da odgovarajuće politike idu u korak sa ovim izazovima.
Da li će se problemi u funkcionisanju federalnog budžeta i evidentno ugrožena likvidnost odraziti i na ekonomske prilike u RS?
Ispravno je reći da ekonomski problemi u jednom dijelu zemlje mogu negativno uticati na druge dijelove zemlje. BiH dijeli isti ekonomski prostor i iste monetarne i kursne aranžmane, valutni odbor. Upravo zbog toga je MMF pozivao na uvođenje fiskalnog vijeća koje bi koordiniralo fiskalnu politiku u Bosni i Hercegovini. Posao fiskalnog vijeća će biti da elaborira odgovarajuću sveukupnu fiskalnu poziciju zemlje, nadamo se već u okviru budžeta za 2009. godinu, te da nadgleda njegovu implementaciju od strane svih nivoa vlasti.
Revizijom je utvrđeno da su prihodi sa jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje nezakonito dijeljeni u 2005, 2006. i 2007. godini na štetu Republike Srpske i distrikta Brčko. Koji je, po Vašem mišljenju, najbolji i najpravičniji model na osnovu kojeg bi se dijelili prihodi?
Revizija je utvrdila da je potrebno poravnati oko 45 miliona KM ukupno za ove tri godine. Prvo, ovo je veoma mali dio od ukupnog iznosa prihoda od preko 11 milijardi KM koje su u ove tri godine uplaćene na jedinstveni račun. Činjenica da su prihodi alocirani sa takvom preciznošću i tačnošću jeste dokaz i priznanje marljivosti i radu osoblja UIO kao i planiranja koje je obavljeno prije uvođenja PDV-a. Jednako je ohrabrujuće da su se korisnici prihoda sa jedinstvenog računa uspjeli usaglasiti po pitanju revizije koja će, opet, osigurati da se i posljednja KM ispravno raspodijeli. Ovaj sistem je do sada veoma dobro funkcionisao, a nedavni sporazum o metodologiji raspodjele prihoda će dodatno osnažiti sistem.
Budući da je veliki broj PDV prijava koje iskazuju krajnju potrošnju bio netačan, nije li konstruktivan prijedlog da svaki od entiteta ima svoje podračune za uplatu PDV-a?
Vlastiti podračuni entiteta ne bi povećali tačnost PDV prijava. Nedavnim sporazumom koji su postigle Republika Srpska i Federacija u Upravnom odboru UIO uspostavlja se jedinica za krajnju potrošnju zadužena da analizira podatke o krajnjoj potrošnji iskazane u PDV prijavama.
Koje su vaše preporuke za rješavanje problema stare devizne štednje?
: Sada kada je to postalo i ustavno pitanje, veoma je važno ne prolongirati ga u nedogled. Stoga, kao što smo i ranije činili, mi podržavamo brzo rješenje problema izdavanja svih obveznica za staru deviznu štednju.
Koji su mehanizmi pomoću kojih bi BiH i njeni entiteti mogli da ojačaju domaću proizvodnju i što lakše podnesu otvaranje granica nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju?
Vraćamo se na pitanje unapređenja poslovnog okruženja kako bi i domaći i strani investitori bili odlučniji da ulažu svoj novac u produktivne kompanije. U tom smislu, restrukturisanje korporativnog sektora u BiH i privatizacija (uglavnom u Federaciji) veoma su važni. Izvještaji Svjetske banke pokazuju da, kada je u pitanju najpovoljnije okruženje za obavljanje biznisa, BiH i dalje zaostaje za svojim regionalnim partnerima. Indikatori do kojih su došle druge organizacije i institucije ukazuju na slične rezultate. Najnoviji izvještaj Svjetske banke je pokazao da su među gradovima jugoistočne Evrope, Sarajevo, Banja Luka i Mostar najmanje atraktivni gradovi za obavljanje biznisa.
Politikom obuzdati inflacione pritiske
Da li je nivo inflacije u BiH zabrinjavajući, s obzirom na učestala poskupljenja, i na koji način se dalji rast može zaustaviti?
Rast inflacije svakako nije fenomen karakterističan samo za BiH. Kao što je poznato, glavni razlozi koji uzrokuju rast inflacije su visoke cijene hrane i energije na međunarodnom tržištu. Međutim, to je pitanje koje svakog zabrinjava. U tom smislu, potrebno je da oni koji donose politike učine sve što je moguće kako bi kontrolisali inflaciju i osigurali da se ona ne ustali. Fiskalna politika, te politika ograničavanja plata u javnom sektoru bi trebalo da odigraju važnu ulogu u obuzdavanju inflacionih pritisaka. U sadašnjem okruženju snažne ekspanzije privatnog sektora nije poželjno da fiskalna politika dodatno stimuliše potrošnju; poželjno je iznaći načine koji će smiriti ekonomiju. Takođe, politika plata u javnom sektoru treba da bude oprezna i da ne doprinosi začaranom krugu veće inflacije i većih plata. Glas Srpske