PEKING, Malo je vjerovatno da poslije Olimpijskih igara u Pekingu dođe do posustajanja velikog rasta kineske ekonomije, kao što se ranije desilo u većini zemalja domaćina koje su pretrpile postolimpijsko usporavanje privrede, smatraju stručnjaci.
Privreda svih ranijih domaćina Igara u posljednjih pet decenija, sem jednog – SAD, imala je poteškoće poslije gašenja olimpijskog plamena, ali se to neće desiti u Kini, izjavio je savjetnik kineske vlade i direktor Nacionalnog instituta za ekonomska istraživanja Fan Gang.
“Ja sam lično veliki optimista i smatram da će kineska privreda poslije Olimpijskih igara nastaviti s velikim i zdravim rastom”, rekao je on.
Većina domaćina Olimpijada je po okončanju Igara bila suočena sa smanjenjem investicija i usporavanjem bruto domaćeg proizvoda (BDP), kao posljedica plaćanja računa za to najveće sportsko okupljanje na svijetu, podsjećaju svjetske agencije.
“Od 11 Olimpijskih igara od 1956. koje smo ispitali, samo Igre u Atlanti (SAD), održane 1996, nisu dovele do usporavanja privrede te zemlje, ukazano je u izvještaju investicione banke “Morgan Stenli” (Stanley).
Ključni faktor u postolimpijskim ekonomskim perfomansama je veličina zemlje i udio grada domaćina u privredi te zemlje, navedeno je u izvještaju.
Seul, Barselona i Sidnej su imali veći udio u nacionalnoj ekonomiji svojih zemalja od Atlante i Pekinga.
Tako će i u slučaju da privreda Pekinga pretrpi teškoće, ostatak zemlje biti relativno pošteđen, s obzirom da glavni grad Kine učestvuje sa samo četiri do pet odsto u nacionalnom BDP.
U drugim dijelovima Kine je u toku ostvarivanje mnoštva velikih infrastrukturnih investicionih projekata – od obnove jugozapadne provincije Sečuan, razorene u zemljotresu od 12. maja, do ambicioznih planova izgradnje nuklearnih elektrana , brana i nove željeznice velikih brzina koja će povezivati Šangaj i Peking.
Stručnjaci takođe ukazuju da je izgradnja novih spektakularnih stadiona i infrastrukture u Pekingu, namjenjenih Olimpijskim igrama, finansijski promišljeno obavljena, čime je izbjegnuta šema “troši sada, plati kasnije”.
“Kineska vlada jasno želi da pokaže svoje najbolje lice kada njena zemlja idućeg mjeseca bude u žiži interesovanja strane javnosti, ali da pri tom nije napustila svoju tradicionalnu fiskalnu razboritost”, navedeno je u izvještaju finansijske kompanije “Standard i Purs” (Standard&Poor's).
Kina je, takođe, vodila računa o tome da se zaštiti od kasnijeg mogućeg nekorišćenja objekata čija izgradnja i održavanje mnogo koštaju, što je bio slučaj kod drugih gradova domaćina, poput posljednjeg Atine čiji su olimpijski stadioni poslije Igara 2004. ostali prazni.
Objekte u Pekingu će poslije Olimpijade koristiti 17 miliona sve imućnijih stanovnika tog grada kojem su do sada nedostajali prostori za sport i razonodu.
Osnovna stvar u vezi s Olimpijskim igrama u Pekingu je, međutim, što ekonomija tu nikada nije bila u prvom planu kao što je bio slučaj kod nekih ranijih zemalja domaćina koje su se nadale da će taj sportski događaj potencijalno podstaći priliv investicija.
Kina je, međutim, više usredsređena na povećanje međunarodnog ugleda i diplomatskog uticaja.
“Olimpijske igre u Kini ne predstavljaju toliko privredni događaj, u smislu da su one potrebne vladi radi privrednog rasta, koliko služe otvaranju Kine svetu”, naglasio je stručnjak za sportsku ekonomiju na holandskom univerzitetu u Groningenu Rud Koning.
“Mislim da su Igre važne za Kinu djelimično zbog toga da pokažu da je Kina otvorena, da se ljudima u Kini možete približiti, a za kineski narod je to veliki podsticaj za komunikaciju s drugim ljudima”, zaključio je Koning.