BANJALUKA, Komercijalne banke u BiH plasirale su, zaključno sa 31. oktobrom ove godine, 11,4 milijarde maraka kredita. Od tog broja, privatnim preduzećima odobreno je 4,9 milijardi maraka, javnim preduzećima 671 milion maraka, a u ruke građana otišlo je 5,5 milijardi maraka. Samo u oktobru krediti stanovništvu porasli su za 30,3 odsto a preduzećima za 31,5 odsto, što je najveći rast kredita u posljednje dvije godine, kaže guverner Centralne banke BiH, Kemal Kozarić. Kako bi usporila ovaj kreditni stampedo, Centralna banka BiH donijela je odluku da poveća stopu obavezne rezerve za komercijalne banke s 15 na 18 odsto.
Šta je sve uticalo na donošenje takve odluke?
KOZARIĆ: Prema našim procjenama, rast kredita ove godine trebalo je da bude na nivou od 28 odsto, ali sada je već očigledno da su komercijalne banke bile vrlo akivne. Iako je stopa obavezne rezerve bila 15 odsto, komercijalne banke držale su dnevno oko 21 odsto rezervi na računima Centralne banke, odnosno milijardu i dvjesta miliona maraka više. Dalje, Centralna banka plaća kamatu od jedan odsto na obavezne rezerve, a na iznos preko obavezne rezerve plaća “overnajt” kamatnu stopu koja iznosi oko 3,8 odsto. Cilj ovakve kamatne politike jeste da komercijalne banke ne iznose novac u inostranstvo već da ga plasiraju u BiH. Nažalost, za te viškove novca u BiH nema dovoljno kvalitetnih programa, niti tržišnog materijala poput državnih obveznica, korporativnih akcija i slično. Nadam da će komercijalne banke višak sredstava usmjeriti u državne obveznice kada se pojave u martu iduće godine.
Hoće li povećanje stope obavezne rezerve uticati na kamatne stope?
KOZARIĆ: Bankari su najavili da neće smanjivati kamatne stope i prije nego što smo mi odlučili da povećamo stopu obavezne rezerve. Njihovo obrazloženje jeste to da nemaju prostora za dalje smanjivanje kamatnih stopa, jer je Evropska centralna banka odlučila da njena prosječna kamatna stopa ostane četiri odsto. Nijedna komercijalna banka u BiH ne bi trebalo da ima problema zbog povećanja stope obavezne rezerve, jer su i do sada imale viškove novca koje su držale na računima Centralne banke BiH.
Stalno se ističe da je bankarstvo najuređeniji i važan dio ekonomije BiH, koji je ipak u stranim rukama. Koliko banke zarađuju u BiH?
KOZARIĆ: Tokom prvih deset mjeseci ove godine, banke su ostvarile dobit od 137,7 miliona maraka. Međutim, ako uzmemo u obzir da štednja iznosi 4,8 milijardi maraka, a ukupni plasmani 11,2 milijardi maraka, jasno je da su banke donijele kapital i plasirale ga u našoj zemlji. Nije tačno da su ovdje samo da bi ostvarile profit i iznijele ga u inostranstvo. Komercijalne banke igraju vrlo važnu ulogu u BiH, jer država nije uspjela da podstakne veće investicije.
Supervizija bankarskog sektora, podijeljena između dvije entitetske Agencije za bankarstvo i Centralne banke BiH, dobro funkcioniše. Međutim, stalno se nameće pitanje da li će i kada biti na državnom nivou?
KOZARIĆ: Centralna banka je predložila tri ravnopravna modela supervizije bankarskog sektora, i to supervizija pod okriljem Centralne banke BiH, nezavisno tijelo za superviziju bankarskog sektora na nivou BiH ili nezavisno tijelo za superviziju cijelog finansijskog sektora na nivou BiH.
Reforma supervizije nije se desila zbog ustavne pozicije entiteta, jer su u njihovoj nadležnosti finansije. Smatram da će bankarska supervizija biti na državnom nivou, jer je to jedan od uslova za pristupanje Evropskoj uniji.
Šta očekujete od komercijalnog bankarstva u BiH?
KOZARIĆ: Dalje ukrupnjavanje, jer je BiH premalena za 32 banke. Prema nekim procjenama, dovoljno je između deset i 15 banaka. Uočili smo da se mijenja struktura bankarskih prihoda, koje su do sada većinom činili prihodi od kamata. Danas je taj odnos pola-pola između prihoda od kamata i prihoda od ostalih bankarskih usluga. Zbog toga očekujemo razvoj novih proizvoda, elektronskog bankarstva, kartičarskog poslovanja i drugih usluga. Takođe, očekujemo novi model bankarske supervizije i aktivnije uključivanje komercijalnih banaka na tržište kapitala u BiH. Izvor: Fokus