BANJALUKA – Tržište nepokretnosti u pojedinim izrazito malim i nerazvijenim opštinama Srpske praktično je zaustavljeno pa tokom cijele prošle godine u nekoliko lokalnih zajednica nije zabilježen nijedan kupoprodajni ugovor za stambene objekte, zemljište ili šume, zbog čega lokalne vlasti spas pokušavaju naći u razvoju specifičnih turističkih potencijala i izgradnji vikend-naselja.
Podaci Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP) za 2025. godinu potvrđuju ovu sumornu statistiku.
Prema godišnjem izvještaju o tržištu nepokretnosti za prošlu godinu, Berkovići, Istočni Drvar, Istočni Mostar i Kupres nije prometovana nijedna nekretnina, niti šuma. Čak i tamo gdje je zabilježen simboličan broj ugovora, jasno je da se ekonomska moć i potražnja gotovo u potpunosti sele u nekoliko većih gradova.
Načelnik Kupresa Srđen Petković kaže da je riječ o izrazito ruralnoj sredini u kojoj je stanovništvo malobrojno, pa samim tim i interes za nekretnine veoma ograničen. Po biračkim spiskovima imaju, kaže, oko 315 stanovnika, ali realno tu živi do 250 duša.
“To je seoska, ruralna sredina i većina onih koji su odavde imaju svoju očevinu ili djedovinu, pa uglavnom grade ili rade nešto na svom imanju“, rekao je Petković.
Kako bi pokušali oživjeti ovo područje, u planu je, kaže on, izgradnja manjeg turističkog kompleksa sa vikend-naseljem.
“Usvojili smo regulacioni plan i na opštinskom zemljištu planiramo turistički kompleks sa 12 vikendica. Sada nam predstoji parcelizacija, nakon čega bismo mogli ponuditi placeve zainteresovanima. Naša namjera je da privučemo ljude, jer smo na putu ka Jadranu, a u blizini je i skijalište“, istakao je Petković.
Prema njegovim riječima, opština planira da obezbijedi osnovnu infrastrukturu, poput pristupnog puta, elektromreže i kanalizacije, kako bi se izgradnja odvijala planski.
“Naš budžet je mali, ali pokušaćemo da uradimo osnovnu infrastrukturu i placeve ponudimo po povoljnoj cijeni, uz uslov da gradnja bude ujednačena, u planinskom stilu i u skladu sa propisima“, kazao je Petković.
Slična situacija je i u Istočnom Mostaru, gdje, kako kaže načelnik Božo Sjeran, nema značajnog interesa ni za kupovinu nekretnina.
“Kod nas to nije atraktivno zemljište, pa nema ni velikog interesovanja. Ipak, u posljednje vrijeme pojavljuju se određena interesovanja za vikend – naselja i turizam i nadamo se da bi se taj trend mogao nastaviti“, rekao je Sjeran.
Dodao je da opština nastoji da izađe u susret svima koji žele da grade ili ulažu.
“Dijaspora uglavnom obnavlja porodične kuće na svojim imanjima, a ima i nešto nove gradnje, ali to je sve na privatnim posjedima“, dodao je Sjeran.
Da je situacija na tržištu nekretnina u manjim sredinama veoma složena potvrđuje i direktor agencije za nekretnine “Remaks” iz Banjaluke Dragan Milanović, koji ističe da u BiH praktično ne postoji jedinstveno tržište nekretnina.
“Tržište u većim gradovima je aktivno, ima gradnje i prodaje, ali u malim opštinama gdje se bilježi depopulacija nema potražnje. Kada nema potražnje, nema ni interesa da se gradi“, rekao je Milanović.
Prema njegovim riječima, povremeno se proda poneko zemljište ili vikendica u mjestima koja imaju određeni turistički potencijal, poput planinskih područja u blizini većih gradova.
“Oko Banjaluke se nešto proda u Kneževu, Ribniku ili Šipovu, jer su to mjesta sa prirodnim potencijalom i blizu ovog grada. Međutim, u opštinama bez turističke atrakcije praktično nema prometa“, kaže Milanović.
On dodaje da su se promijenile i navike ljudi iz dijaspore, koji su nekada gradili kuće u rodnim mjestima, dok danas novac uglavnom ulažu u veće gradove ili turističke centre.
“Mlađe generacije iz dijaspore danas racionalnije ulažu novac, pa kupuju stanove u većim gradovima poput Banjaluke ili nekretnine u turističkim centrima, jer ih mogu izdavati ili kasnije prodati. U malim mjestima često nema ni tržišne vrijednosti za kuće koje već postoje“, naglasio je Milanović.
Oživljavanje tržišta nekretnina u malim opštinama moguće je, kaže, jedino u slučaju pokretanja privredne aktivnost i zadržavanja stanovništva.
“Ako ljudi ostanu da žive u tim sredinama, onda će postojati i potreba za nekretninama. Bez toga je teško očekivati neki promet“, poručio je Milanović.Poređenje godišnjih izvještaja o tržištu nepokretnosti za 2024. i 2025. godinu pokazuje značajne oscilacije u cijenama novogradnje u pojedinim gradovima Srpske. Najveći rast zabilježen je u Trebinju, gdje je kvadrat poskupio više od 30 odsto, kao i u Tesliću i Zvorniku, dok je najveći pad evidentiran na području Pala, odnosno Jahorine.
Uprkos tim razlikama, ukupna aktivnost na tržištu blago je povećana, pa je broj ugovora u 2025. godini veći za oko 2,5 odsto u odnosu na godinu ranije, dok je vrijednost prometa porasla za oko 15 odsto.