PARIZ – Cijene nafte ponovo rastu u srijedu, dok Međunarodna agencija za energiju (IEA) razmatra plan za najveće oslobađanje strateških rezervi nafte u svojoj istoriji, kako bi oborila cijene sirove nafte koje su naglo porasle zbog rata između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana.
Prema pisanju The Wall Street Journala, količina nafte koja bi bila puštena na tržište mogla bi biti veća od 182 miliona barela koje su članice IEA pustile u dva navrata 2022. godine nakon početka rata u Ukrajini, navodi Biznis.rs.
Prijedlog je navodno predstavljen na hitnom sastanku energetskih zvaničnika iz 32 države članice IEA, održanom u utorak, gdje se raspravljalo o tome da li da se njihove hitne zalihe stave na raspolaganje tržištu. Očekuje se da zemlje danas donesu odluku, iako bi plan mogao biti odgođen ako se makar jedna članica usprotivi.
IEA upravlja sistemom strateških rezervi nafte namijenjenim za ublažavanje energetskih kriza. Organizacija je osnovana poslije naftne krize na Bliskom istoku sedamdesetih godina, a članice su obavezne da održavaju zalihe dovoljne za najmanje 90 dana uvoza nafte, koje se mogu pustiti na tržište u slučaju ozbiljnog poremećaja u snabdijevanju.
Ukupno gledano, države članice imaju više od 1,2 milijarde barela javnih hitnih rezervi, uz dodatnih oko 600 miliona barela koje industrija drži po nalogu vlada.
Globalni transport nafte i gasa morem već više od nedjelju dana otežan je zbog praktičnog zatvaranja Ormuskog moreuza, ključnog pomorskog prolaza uz obalu Irana kroz koji prolazi oko petina svjetske trgovine naftom i gasom morem.
U međuvremenu, zemlje G7 signalizirale su načelnu podršku korišćenju strateških rezervi kako bi se ublažili poremećaji u snabdijevanju i nestabilnost na tržištu. Ministri energetike tih država održali su u utorak onlajn sastanak sa direktorom IEA kako bi razmotrili mogućnost puštanja hitnih zaliha nafte na tržište.
Ipak, tržište je reagovalo oprezno.
Nakon objave o mogućem oslobađanju rezervi, cijena Brent nafte je čak nastavila da raste, sa oko 87,5 dolara na više od 91 dolar po barelu, što pokazuje da investitori nisu potpuno uvjereni da će taj potez biti dovoljan da nadoknadi eventualne poremećaje u snabdijevanju. Ministri energetike G7 naglasili su da načelno podržavaju proaktivne mjere za stabilizaciju tržišta, među kojima je i korišćenje strateških rezervi nafte.
Cijene nafte porasle su rano u srijedu uprkos izvještajima da bi IEA mogla sprovesti istorijsko oslobađanje hitnih rezervi kako bi stabilizovala tržište. Cijena nafte tipa Brent posljednjih dana snažno oscilira i u ponedjeljak je kratko dostigla 119,50 dolara po barelu, što je najviši nivo još od 2022. godine. Brent nafta je u srijedu do podneva poskupjela za oko 3,7 odsto na više od 91 dolar po barelu.
Dan ranije cijene nafte su nakratko naglo pale nakon objave na društvenim mrežama američkog sekretara za energetiku Krisa Rajta (Chris Wright) u kojoj je pogrešno navedeno da je američka mornarica sprovela tanker kroz Ormuski moreuz.
Kasnije je Bijela kuća izjavila da američka mornarica u tom trenutku nije pratila nijedan brod.
U međuvremenu je objavljeno da su američke snage potopile više iranskih brodova, uključujući 16 brodova za postavljanje mina, u blizini Ormuskog moreuza, prenosi CNBC.
Analitičari upozoravaju da će ključni faktor za kretanje cijena biti trajanje sukoba.
Energetski analitičari ističu da oslobađanje rezervi može samo privremeno ublažiti situaciju i kupiti nekoliko dana vremena, dok je presudno ponovno otvaranje Ormuskog moreuza. Ako se sukob ne završi uskoro, cijena nafte bi ponovo mogla porasti iznad 100 dolara po barelu. Biznis.rs

