MADRID – Američki napad na Venecuelu prijeti da izazove novi nagli rast cijena nafte, nakon što je na kraju 2025. cijena Brent sirove nafte opala za 20 odsto, stabilizujući se na oko 60 dolara po barelu, čime se vratila na nivoe od prije četiri godine, piše danas El Pais.
Kako se navodi, olakšanje koje je smanjenje cijena donijelo
glavnim zemljama potrošačima nafte, sada je ugroženo Trampovim napadom na Venecuelu i potencijalnim uticajem koji to može da ima na cijene sirove nafte.
Od dostizanja vrhunca u martu 2022. godine, kada je barel koštao 128 dolara, cijena nafte je naglo pala, završivši prošlu godinu na oko 60 dolara, što je pad od više od 50 odsto i povratak na nivoe s početka 2021. navodi španski list.
Najnoviji podaci Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK), koja okuplja najveće svjetske proizvođače, umanjuju, ali samo djelimično, potencijalni uticaj američkih napada na Venecuelu.
Proizvodnja sirove nafte u Venecueli opada proteklih godina, pa je tako 2023. godine dostigla 783.000 barela dnevno, što je tek 2,9 odsto od ukupne proizvodnje OPEK-a, prenosi El Pais.
Na tržištima nafte, međutim, veći značaj bi mogao da bude dat rezervama nego proizvodnji, a kada su u pitanju rezerve, ova latinoamerička zemlja ima vodeću ulogu sa 303 milijarde barela.
To je 19,3 odsto od ukupnih rezervi što čini Venecuelu zemljom sa najvećim rezervama nafte na svijetu, ispred Saudijske Arabije sa 267,23 milijarde barela i Irana koji ima 208,6 milijardi.
Američka Siti banka je u izvještaju od sredine decembra prošle godine upozorila da bi kontinuirana eskalacija tenzija sa SAD „mogla da ugrozi izvoz i isporuke venecuelanske nafte, što bi cijenama nafte dalo kratkoročni podsticaj za rast“.
Scenario koji je, međutim, najviše razmatran odnosio se na to da će cijena sirove nafte marke Brent nastaviti da pada u prvom kvartalu 2026. godine zbog globalne prekomjerne ponude, naveo je list.
Banka je takođe predvidjela i scenario prema kojem bi, pod pritiskom poremećaja u snabdijevanju izazvanih geopolitičkim tenzijama, cijena barela mogla da poraste na 75 dolara.
U svojim aktivnostima na suzbijanju likvidnosti venecuelanske vlade, Donald Tramp je prošlog marta opozvao licence nekoliko naftnih kompanija za kupovinu sirove nafte od Venecuele, uključujući špansku firmu Repsol.
Ova odluka je imala i makroekonomske i poslovne posljedice, pa je tako uvoz nafte iz Venecuele u Španiju opao za 70,2 odsto u 2025. godini, navodi madridski list.
Kompanija koja je najviše pogođena ovim vetom je upravo Repsol, koji još čeka na naplatu 586 miliona evra koje mu duguje venecuelanska vlada.
Španska naftna kompanija je 2016. odobrila zajam od 1,11 milijardi evra venecuelanskoj državnoj naftnoj kompaniji PDVSA, a Madurova vlada se obavezala da će ga otplatiti isporukama sirove nafte preko zajedničkog preduzeća Petroquiriquire, podsjetio je El Pais. Nezavisne novine