ZAGREB – Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost najavio je da će u ponedjeljak, 1. decembra u podne zatvoriti oba javna poziva za ugradnju fotonaponskih elektrana u porodičnim kućama te ističu kako im se dosad već prijavilo više od 8.000 građana.
Riječ je o pozivima ukupno vrijednim 28 miliona evra, kroz koje se građanima daju posticaji za fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju – koje su ugrađene tokom prošle i ove godine.
Korištenje solarne energije u Hrvatskoj je sve raširenije. S velikim brojem sunčanih sati godišnje, kažu stručnjaci, isplati se ugraditi kućnu solarnu elektranu.
No početkom sljedeće godine stiže promjena kojom će se višak proizvedene struje, koji se predaje u mrežu, obračunavati po novom modelu.
Trideset i šest kvadratnih metara solarnih panela na krovu porodične kuće dovoljno je gospodinu Marinku za dnevne potrebe. Odluka da ugradi solarnu elektranu bila je, kaže, jedna od boljih.
“U 11 mjeseci je proizvodnja oko šest do sedam megavata, a ja sam do sada potrošio ukupno negdje dva megavata, s tim da po danu trošim ono što solari proizvode, a po noći se ta energija vuče iz HEP-a”, naglasio je Marinko Stipčević, korisnik.
Ovaj način funkcionira zahvaljujući modelu „netiranja“, u kojem vlasnici postojećih solarnih elektrana višak energije po povoljnim uslovima predaju u mrežu HEP-u.
“Korisnik koji danas ima solarnu elektranu plaćao je samo razliku između preuzete i isporučene energije HEP-u, što znači da ako smo proizveli više energije na našoj solarnoj elektrani, višak smo predali u mrežu i za to smo dobili zajamčenu cijenu. Od 1. januara to se ukida – nažalost, u nepovoljnijem smislu za građane”, naglasio je Filip Ćurko, voditelj Zagrebačkog energetskog centra.
To znači da će se korištenje preuzete energije iz mreže plaćati po punoj cijeni, uključujući mrežarinu i sve naknade. Višak predan u mrežu otkupljivaće se po znatno nižim cijenama. Produžiće se i razdoblje isplate ulaganja u samu investiciju.
“Isplativost, odnosno povrat investicije, svakako se produžava. Prosječna elektrana, gdje je povrat investicije bio sedam godina, možemo reći da će biti devet – dakle nekih 30 do 40 odsto, ovisno od veličine elektrane”, istakla je Veselina Harabajs, voditeljica poslovnog razvoja Zelena energetska zadruga.
Broj korisnika netiranja u Hrvatskoj je 30 hiljada, ali interes i dalje raste – poručuju iz HEP-a.
“Obračun potrošnje električne energije koja predstavlja razliku između preuzete i isporučene električne energije u pojedinoj tarifi primjenjuje se na sve krajnje kupce kategorije domaćinstvo koji do 31. decembra 2025. predaju uredan zahtjev za provjeru mogućnosti priključenja. Svi zahtjevi predani izvan definisanog roka neće moći koristiti tzv. model netiranja”, saopštio je HEP – Operator distribucijskog sisitema.
S obzirom na to da se od Nove godine višak energije u mrežu više neće moći koristiti kao do sada, budući vlasnici solarnih elektrana više će razmišljati o pohrani energije u baterije – koje su rijetki do sada i kupili.