Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Advokati zbog dugova prijete blokadom HE “Dabar”

    4. Decembra 2025. — 15:28

    IDDEEA nema novca da plati dobavljače za pasoše i tablice

    4. Decembra 2025. — 14:43

    Ministarstvo razbacuje milione na nepostojeći vrhunski sport u Srpskoj

    4. Decembra 2025. — 09:02

    Petrović i Đokić pritišću Minića

    3. Decembra 2025. — 15:40
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47

    Đokić: Izvjesno poskupljenje struje u Srpskoj

    3. Decembra 2025. — 15:57

    Gorivo u Srbiji najskuplje u regionu

    2. Decembra 2025. — 08:17

    Raste interes za solare, ali regulativa se mijenja na štetu korisnika

    1. Decembra 2025. — 16:38

    Na Banjalučkoj berzi prebijeno više od 200 miliona KM

    4. Decembra 2025. — 09:26

    PURS: Za 11 mjeseci prikupljeno 324 miliona KM više nego prošle godine

    3. Decembra 2025. — 14:36

    Diversifikacija ključni princip za upravljanje rizicima

    3. Decembra 2025. — 13:00

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Na dobošu akcije u 53 preduzeća iz Srpske

    30. Novembra 2025. — 08:02

    Uzrok rebalansa budžeta promjene u prihodima i prioriretima u rashodima

    25. Novembra 2025. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi 52.749 KM

    4. Novembra 2025. — 15:32

    Kupci u FBiH za crni petak potrošili 263 miliona KM

    2. Decembra 2025. — 12:10

    Lažni “crni petak”: Čak 96 posto prodavnica u FBiH napravilo prekršaj

    1. Decembra 2025. — 14:16

    U BiH uvezeno 8.100 novih i 71 hiljada polovnih vozila

    30. Novembra 2025. — 11:04

    Lidl izbjegava jedan veliki grad u BiH

    23. Novembra 2025. — 13:10

    Ski sezona na Jahorini počinje danas uz besplatno skijanje

    2. Decembra 2025. — 09:45

    Italija očekuje 14,4 miliona stranih turista tokom zime

    26. Novembra 2025. — 15:00

    Cijene kvadrata u Budvi i do sedam hiljada evra

    13. Novembra 2025. — 09:01

    Za devet mjeseci BiH posjetilo 1,53 miliona turista

    8. Novembra 2025. — 08:03

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47

    Đokić: Izvjesno poskupljenje struje u Srpskoj

    3. Decembra 2025. — 15:57

    Cijena ječma u EU dostiže rekorde, u Srbiji ga niko neće

    3. Decembra 2025. — 09:03

    Realni sektor ne prestaje da tone: Industrija raste samo na papiru

    3. Decembra 2025. — 07:38
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Prve mobilne brodske apoteke u Hrvatskoj počele s radom

    4. Decembra 2025. — 13:44

    Novogodišnji honorari muzičkih zvijezda i do 150.000 evra

    30. Novembra 2025. — 15:34

    Black Friday postao još isplativiji uz pomoć vještačke inteligencije

    30. Novembra 2025. — 14:27

    Amerikanci potrošili preko osam milijardi dolara na “crni petak”

    29. Novembra 2025. — 15:05

    Banke povećavaju kupovinu zlata

    4. Decembra 2025. — 08:17

    EU odlučila: Do 2027. prekid uvoza ruskog gasa

    3. Decembra 2025. — 10:15

    Hrvatska među državama s najvećom inflacijom u EU

    3. Decembra 2025. — 08:17

    Amazon i Google predstavili zajedničku multicloud mrežnu uslugu

    1. Decembra 2025. — 11:12
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » ECB otkrio kada dolazi digitalni evro

ECB otkrio kada dolazi digitalni evro

adminadmin2. Novembra 2025. — 11:11Nema komentara5 minuta čitanja
evro
FOTO: Pixabay

FRANKFURT – Digitalni evro, koji bi izdavala Evropska centralna banka (ECB), mogao bi prvi put ući u opticaj 2029. godine, ako zakonodavni okvir bude usvojen do iduće godine.

Evropska centralna banka banka (ECB) završila je u oktobru dvogodišnju pripremnu fazu projekta digitalnog evra. Cilj projekta je osigurati evropski monetarni suverenitet, odnosno smanjiti ovisnost o međunarodnim – posebno američkim – pružateljima digitalnih i kartičnih plaćanja poput Vise, Mastercarda i PayPala, te odgovoriti na rast digitalnih oblika plaćanja koji sve više zamjenjuju korištenje gotovine.

Projekat sada ulazi u sljedeću fazu, takozvanu fazu tehničke spremnosti, odlučio je Upravni odbor ECB-a. U pripremnoj fazi, koja je započela u novembru 2023., ECB je na pet konkursa odabrao evropske dobavljače za razvoj sustava digitalnog evra, pripremio pravilnik za uvođenje sistema te sproveo istraživanja i razgovore s dionicima – od trgovaca do pružatelja platnih usluga i korisnika. Prije toga, tokom dvije godine trajala je istraživačka faza.

Ako evropski zakonodavci iduće godine usvoje uredbu o uvođenju digitalnog evra, pilot-projekat i prve transakcije mogli bi se sprovesti sredinom 2027. godine. Eurosistem, koji povezuje centralne banke zemalja europodručja, bio bi u tom slučaju spreman za prvo izdavanje digitalnog evra 2029., saopštili su iz ECB-a.

„Ovo nije samo tehnički projekat, već zajednički napor pripreme evropskog monetarnog sistema za budućnost“, rekao je član Izvršnog odbora ECB-a Piero Cipollone, koji predvodi projektnu skupinu za digitalni evro.

„Digitalni evro osiguraće da ljudi i u digitalnom dobu zadrže pogodnosti gotovine. Time će se ojačati otpornost evropskog platnog sistema, smanjiti troškovi za trgovce i stvoriti platforma za privatne kompanije da mogu inovirati, širiti se i konkurisati.“

Upravni odbor ECB-a donijeće konačnu odluku o uvođenju digitalnog evra samo ako Evropski parlament i Savjet EU-a potvrde uredbu o digitalnom evru koju je pripremila Evropska komisija, navode u banci.

Pozivi evropskih lidera

Lideri država članica EU-a na oktobarskom sastanku Savjeta EU-a pozvali su na ubrzani razvoj digitalnog evra i upozorili na dominaciju američkih pružalaca platnih usluga, posebno Vise i Mastercarda u području kartičnih plaćanja te PayPala u internetskim plaćanjima.

Rastu i zabrinutosti zbog tzv. stabilnih kovanica (stablecoin) – kriptoimovine vezane uz vrijednost tradicionalnih valuta, čime se održava njihova stabilnost. Čak 99 posto globalnog tržišta stabilnih kovanica vezano je uz američki dolar, a najveći izdavatelji, Tether i Circle, drže više od 80 posto tržišta. To otvara rizik da bi stabilni kovanici denominirani u dolarima, koje podupire i američki predsjednik Donald Tramp, mogli postati izbor evropskih korisnika.

Stabilni kovanici najviše se koriste za trgovanje kriptoimovinom. Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), prošle je godine vrijednost transakcija stabilnim kovanicima premašila 27 biliona dolara, što je više od ukupne vrijednosti transakcija obavljenih Visom i Mastercardom. Ipak, nije sasvim jasno je li digitalni euro izravan odgovor na američku dominaciju u području stabilnih kovanica, budući da je zamišljen isključivo kao sredstvo plaćanja, a ne kao oblik ulaganja – dakle, samo kao digitalni oblik gotovine.

Evropski zastupnici i države članice još nisu postigli dogovor o zakonu koji bi uređivao uvođenje digitalnog evra. Prema pisanju Bloomberga, najveće protivljenje dolazi iz redova Evropske pučke stranke (EPP), jer se dio zastupnika najveće parlamentarne skupine zalaže za privatno izdavanje digitalne valute.

Koliko će stajati uvođenje digitalnog evra

Prema procjeni ECB-a, razvoj i lansiranje digitalnog evra stajaće oko 1,3 milijarde evra do prve emisije, koja je trenutno predviđena za 2029. Daljnji godišnji operativni troškovi od 2029, nadalje iznosiće oko 320 miliona evra godišnje.

Investicicioni troškovi za bankarski sektor procjenjuju se između četiri i 5,8 milijardi evra, što je u skladu s procjenama koje je Evropska komisija iznijela u nacrtu uredbe iz 2023.

Plaćanja digitalnim evrom neće biti neograničena, jer kreatori politika žele izbjeći rizike finansijske nestabilnosti. To znači da bi virtualni novčanik s digitalnim eurima imao ograničen iznos. Ograničenje su predložili ministri finansija EU-a na septembarskom sastanku, a ECB je na njihov zahtjev pripremio tehničku analizu s različitim hipotetskim granicama – od 500 do 3.000 evra po računu. Prema mišljenju ECB-a, do tih iznosa digitalni evro ne bi trebao ugroziti finansijsku stabilnost.

Plaćanja bez internetske veze

Jedna od ključnih funkcionalnosti digitalnog evra bit će mogućnost plaćanja bez internetske veze. Transakcije bi se izvršavale direktno između dva uređaja, na primjer mobilnih telefona ili pametnih kartica, gotovo trenutnim prenosom kriptografski zaštićenih tokena. Prijenos ne bi uključivao nikakav mrežni sistem, a tokeni bi ostali pohranjeni u uređaju.

Takav pristup čuva privatnost korisnika, budući da detalji transakcije (npr. što je kupljeno, gdje i od koga) ostaju u uređajima i ne dijele se s pružateljima platnih usluga ili centralnim bankama.

Digitalni evro bit će dostupan putem posebne aplikacije, kojom ECB želi osigurati široku dostupnost svim korisnicima. Ali, to ne znači da će korisnici imati račune direktno u ECB-u. Ona će biti izdavač digitalne valute, dok će korisnici svoja sredstva čuvati na računima komercijalnih banaka ili odabranih pružalaca platnih usluga.

Zašto digitalni evro?

U završnom izvještaju pripremne faze ECB navodi da se s rastom digitalnih transakcija i internetske trgovine upotreba gotovine smanjuje. Prošle je godine gotovina činila samo 24 posto dnevnih plaćanja, dok se udio poduzeća koja ne prihvataju gotovinu utrostručio u tri godine i sada iznosi 12 posto.

„Ti trendovi, koji će se vjerojatno nastaviti zbog digitalizacije ekonomije, izlažu evropsku platnu infrastrukturu vanjskim rizicima i ograničavaju njenu stratešku autonomiju“, navodi ECB.

Mnoge evropske zemlje za digitalne transakcije oslanjaju se na neevropske pružatelje platnih usluga – takvih je 13 od 20 država evropodručja.

„Te privatne usluge možda nisu uvijek dostupne svima, niti je njihovo funkcioniranje zagarantirano u svim okolnostima, na primjer u kriznim vremenima“, tvrdi ECB, dodajući da strani pružatelji bankama i trgovcima mogu naplaćivati visoke naknade.

Sveevropska opcija elektronskog plaćanja zasad ne postoji, među ostalim zato što je tržište fragmentirano. Trenutna evropska rješenja za digitalna plaćanja, poput kartica koje izdaju evropske platne šeme, uglavnom su usmjerena na nacionalna tržišta, zbog čega Evropa nije konkurentna ni na vlastitom tržištu digitalnih plaćanja. Forbes

digitalni evro
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakSlavne ličnosti zarađuju milione i nakon smrti
Sljedeći članak TE Ugljevik ne radi jer nema uglja

Povezani članci

Svijet 02 minute čitanja

EU dogovaraju digitalni evro nezavisan od Visa i Mastercard sistema

Svijet 02 minute čitanja

Svijet dobio prvu kompaniju vrijednu četiri biliona dolara

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Advokati zbog dugova prijete blokadom HE “Dabar”

4. Decembra 2025. — 15:2802 minute čitanja

Hidroelektrana “Dabar” mjesecima unazad nije isplatila naknade advokatima koji su zastupali vlasnike zemljišta

IDDEEA nema novca da plati dobavljače za pasoše i tablice

4. Decembra 2025. — 14:43

Ministarstvo razbacuje milione na nepostojeći vrhunski sport u Srpskoj

4. Decembra 2025. — 09:02

Petrović i Đokić pritišću Minića

3. Decembra 2025. — 15:40

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.