Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Rekordan broj zaposlenih u UKC RS

    22. Januara 2026. — 16:06

    Sud traži od stečajnog upravnika da vrati 135.000 KM

    22. Januara 2026. — 15:00

    Trojica carinika priznala da su primili mito

    22. Januara 2026. — 14:34

    “Temu” razara proizvodnju u BiH

    22. Januara 2026. — 13:02
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Posljednjih dana porasle cijene goriva u Srpskoj

    22. Januara 2026. — 12:42

    HET ove godine očekuje prozvodnju od 1.080 gigavata

    21. Januara 2026. — 12:13

    Gaspromnjeft potvrdio: Potpisan dogovor o namjerama o prodaji NIS-a

    20. Januara 2026. — 09:02

    Postignut dogovor o prodaji NIS-a

    19. Januara 2026. — 14:44

    CB BiH: Očekivana blago viša inflacija u ovoj godini

    22. Januara 2026. — 14:04

    Štednja stanovništva primakla se brojci od 19 milijardi KM

    20. Januara 2026. — 15:31

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Prihodi od poreza na dobit manji za 22 miliona KM

    20. Januara 2026. — 10:30

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Spoljnotrgovinski deficit BiH premašio 14 milijardi KM

    11. Januara 2026. — 09:08

    Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

    10. Januara 2026. — 12:42

    Mliječna Milka čokolada proglašena za prevaru godine

    21. Januara 2026. — 14:17

    Njemački lanac supermarketa sa 3.000 radnika pred stečajem

    10. Januara 2026. — 14:47

    EU uvodi carine na pošiljke male vrijednosti

    10. Januara 2026. — 10:09

    Evropska unija odobrila sporazum sa zemljama Južne Amerike

    10. Januara 2026. — 08:02

    Plate na Jadranu prazne domaće ugostiteljstvo

    20. Januara 2026. — 08:29

    U funkciji Centralni informacioni sistem u ugostiteljstvu

    10. Januara 2026. — 11:37

    Banjaluku za 11 mjeseci prošle godine posjetilo skoro 200.000 turista

    8. Januara 2026. — 08:42

    Sarajevo dočekalo 2026. godinu uz porast broja dolazaka i noćenja turista

    7. Januara 2026. — 08:16

    Posljednjih dana porasle cijene goriva u Srpskoj

    22. Januara 2026. — 12:42

    SAD više nisu glavno tržište za izvoz oružja iz BiH

    21. Januara 2026. — 12:52

    HET ove godine očekuje prozvodnju od 1.080 gigavata

    21. Januara 2026. — 12:13

    Gaspromnjeft potvrdio: Potpisan dogovor o namjerama o prodaji NIS-a

    20. Januara 2026. — 09:02
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Bez pitanja o novcu: Kako se iz Sarajeva prodaju stanovi u Dubaiju

    19. Januara 2026. — 14:38

    Paramaunt pokreće tužbu protiv Vorner brosa zbog dogovora sa Netfliksom

    13. Januara 2026. — 09:01

    Bil Gejts uplatio osam milijardi dolara fondaciji bivše supruge

    10. Januara 2026. — 15:53

    BiH dobila prvog milijardera

    9. Januara 2026. — 11:13

    Mliječna Milka čokolada proglašena za prevaru godine

    21. Januara 2026. — 14:17

    Evropske akcije pale zbog najava novih trgovinskih carina

    21. Januara 2026. — 08:00

    Netflix objavio novu ponudu za Warner Bros: 72 milijarde dolara

    20. Januara 2026. — 15:51

    Otvoren forum u Davosu, okupljanje u presudnom trenutku za svijet

    20. Januara 2026. — 12:31
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Zid protiv poplava, rješenje samo sa jedne strane Une

Zid protiv poplava, rješenje samo sa jedne strane Une

adminadmin14. Oktobra 2025. — 16:01Nema komentara11 minuta čitanja
Foto: Capital

KOSTAJNICA – S desne strane rijeke Une, u Kostajnici, već 36 godina živi Radenko Dragojević. Udovac je i nakon nekoliko godina rada u Njemačkoj, odlučio  vratiti se u domovinu. Kuću, u kojoj živi, sagradio je 1989. godine u blizini graničnog prelaza sa Hrvatskom.

Kostajnica je mala opština na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, sa oko 6.000 stanovnika. Jedna od njenih prednosti jeste položaj uz samu rijeku Unu. Radenko se prisjeća da u njegovom kraju dugo nije bilo većih poplava, sve do 2014. godine. Ta godina mu je, kaže, bila najteža koju pamti.

“Od 2014. poplavilo me je tri puta, a posljednja poplava 2025. godine ostavila je vodu visine pet centimetara u mojoj kući”, rekao je sa ogorčenjem Radenko.

S druge strane Une, u Hrvatskoj Kostajnici, živi Ivica Celinšćak. On se takođe sjeća 2014. godine, kada je u njegovu kuću prodrla voda visine 42 centimetra. Četiri godine kasnije, poplave su se ponovile, ali je nivo vode tada bio nešto manji. Ipak, te godine Hrvatska Kostajnica se suočila s dodatnom katastrofom – klizištem koje je srušilo šest kuća.

Ivici je godinama čamac bio jedini način da napusti kuću kad bi voda stigla do praga, ali kako kaže, sada mu više neće trebati.

“Zato sam i morao imati čamac. On sad stoji u dvorištu, više mi ne treba. Razmišljam da ga prodam. Spasili su me tim zidom”, kaže Ivica.

Foto: CAPITAL

Zid koji spominje nalazi se nekoliko metara od njegovog dvorišta. Postavljen je kao odgovor na poplave i posljedice koje ostavljaju za sobom. Dug je 1,5 kilometara, od čega je 550 metara montažna barijera, a ostalo armirano-betonska konstrukcija. Na šetalištu uz rijeku Unu nalaze se metalne ploče sa rupama i navojima, na koje se postavljaju vertikalni stubovi i ploče. Prednost ove montažne barijere je brzo postavljanje, a cijeli sistem je spreman za dva dana uz angažman 20-ak ljudi.

Vertikalne vodilice se postavljaju već na početku godine kada postoji povećani rizik od visokih vodostaja rijeke Une, dok se horizontalne barijere postavljaju neposredno prije dolaska visokog vodnog vala, temeljem prognoza i modela vodostaja. Nakon prolaska opasnosti od vodnog vala ova montažna konstrukcija se uklanja.

Prva faza gradnje zida počela je u oktobru 2021. godine, da bi bio završen 2023. Njegova ukupna vrijednost je 4,25 miliona evra, a finansiran je kombinacijom nacionalnih i evropskih sredstava, odnosno uz sufinansiranje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. To je podrazumijevalo pripremu projektne dokumentacije, apliciranje za projekat i odobravanje sredstava namijenjenih između ostalog i zaštiti od poplava.

Foto: CAPITAL

Inovativni sistem odbrane

Iz Hrvatskih voda, institucije koja upravlja vodama i vodnim dobrima, navode da se montažno demontažni elementi protupoplavnog zida čuvaju u skladištu na relativno maloj udaljenosti od mjesta ugradnje. Upravo su Hrvatske vode zaslužne za ovaj projekat i njegovu realizaciju.

“Montažu provodi licencirana kompanija koja u ime Hrvatskih voda izvršava pripremne, redovne i izvanredne mjere obrane od poplave”, poručuju.

Da bi mogli postavljati ovaj zid kad za to dođe vrijeme, zaposleni u Hrvatskim vodama i spomenuta firma morali su da prođu obuku. Njegov prvi test bio je u martu prošle godine. Voda koja je ranije ulazila u domove mještana, ovaj put ih je zaobišla. Izdržao je bez oštećenja i propuštanja, čime se pokazao kao učinkovito rješenje.

Tomislav Novosel iz Glavnog centra odbrane od poplava Hrvatskih voda hrvatskim medijima je rekao da su konzervatori, na dijelu gdje je postavljen montažno-demontažni sistem, ranije zabranili izgradnju betonskog zida kako se ne bi narušila vizura starog grada.

Naglasio je da su montažno-demontažni sistemi vrlo efikasni za kraće gradske dionice duge 200 do 300 metara, jer im je potrebna betonska ili asfaltna podloga i skladišni prostor u blizini. Konstrukcija u Hrvatskoj Kostajnici obuhvata dužinu od čak 550 metara, te, prema njegovim riječima, južno od Beča nema sličnog montažno-demontažnog projekta tog tipa i razmjera.

“Taj nam se sistem pokazao jako dobrim, tako da ga, osim u Hrvatskoj Kostajnici, već imamo kao rješenje u sistemu odbrane od poplava na području Karlovca. Tamo imamo betonske zaštitne zidove uz rijeke, ali i otvore u tim zidovima kako bi ljudi mogli pristupiti rijekama”, kazao je Novosel za Večernji list.

Takođe je istakao da je sličan način zaštite primijenjen i uz rijeku Kupu, u naselju Selce, gdje je izgrađeno desetak kilometara betonskog zida u kombinaciji s nasipom i otvorima. Takvo rješenje postoji i u vikend-naselju Karašica kod Osijeka, a razmatra se njegova primjena i uz rijeku Zrmanju u Obrovcu.

“Za njihovu ugradnju moraju biti ispunjeni određeni uslovi, poput stabilnosti i nosivosti temeljnog tla, kao i osigurane vodonepropusnosti zemljišta”, rekao je Novosel.

Iz opštine Hrvatska Kostajnica navode da se ovakvo rješenje ne bi moglo primijeniti na obali BiH, te da postojeća konstrukcija sa njihove strane ne utiče na susjedni grad prilikom poplava.

„Sa stručnog stanovišta smatram da sličan sistem ne bi dao rezultate, jer je geografski drugačije područje koje se brani od visokih vodostaja”, poručili su.

Hrvatske vode su sprovele i postupak procjene uticaja na životnu sredinu u sklopu koje se ne navode negativni prekogranični uticaji na Kostajnicu u BiH.

Predah nakon decenije straha

Kristina Golomejić već godinama vodi svoj ugostiteljski posao u samom srcu Hrvatske Kostajnice, smještenom odmah uz obalu rijeke Une. Iako danas može raditi bez straha od vodene stihije, iza nje je decenija borbe s izlivanjem ove rijeke.

„U posljednjih deset godina poplave su nas pogodile pet-šest puta“, prisjeća se Kristina.

Foto: CAPITAL

Svaka nova poplava značila je nova oštećenja i nova ulaganja. Zidovi, namještaj, roba u skladištu, sve je moralo biti zamijenjeno i obnovljeno.

Situacija se promijenila onog trenutka kada je sagrađena protupoplavna konstrukacija koja sada štiti gradsku obalu. Otkako je postavljena, poplave više ne dopiru do kafića i obližnjih objekata.

Porodična kuća Mire Jajčanin iz Hrvatske Kostajnice nije obuhvaćena sistemom protupoplavne barijere. Zajedno sa kćerkom Mirnom, objašnjava da ih poplave pogađaju svake godine, ponekad i dvaput.

“Mi i dalje redovno plavimo. Koliko znamo, zid se neće produžavati, što znači da ni u budućnosti nećemo imati zaštitu”, kaže Mira.

Nakon svake poplave, njihova imovina se smanjivala. Danas staje u ćošak jedne sobe, u kojem je ormar, nekoliko knjiga i sitnice. Nema čak ni porodičnog foto-albuma. Kako kažu, stigle su do tačke prihvatanja, jer više nemaju šta da izgube.

Foto: CAPITAL

“Kad još imaš nešto stvari, onda se trudiš sačuvati ih, boriš se. Ali to je vlaga, sve propada. Jedino što mi je ostalo je jedna plišana igračka”, dodaje Mirna.

Nakon razornog zemljotresa u Petrinji, Mirina kuća pretrpjela je ozbiljna oštećenja, zbog čega joj je dodijeljen stambeni kontejner kao privremeni smještaj. Međutim, ni on joj nije pružio sigurnost, jer je i ove godine u taj kontejner prodrla voda. Ona u njemu živi već pet godina, a iako je počela graditi novu kuću, svjesna je da poplave neće prestati. Pomirena je s činjenicom da će one i dalje biti dio njenog života jer rješenje, barem za sada, ne vidi.

Iz Hrvatskih voda su potvrdili da nemaju trenutno u planu produžavati ovaj način zaštite.

“Sadašnje stanje izgrađenosti sustava obrane od poplava na predmetnoj dionici u potpunosti zadovoljava potrebe zaštite te ne zahtijeva njegovo daljnje produljenje”, rekli su.

Dobar primjer efikasne borbe

Da je Hrvatska Kostajnica pokazala kako se može efikasno boriti protiv poplava montažnim zidovima, bez betoniranja rijeke i produbljivanja korita, smatra koordinator programa Energija i klimatske promjene Vladimir Topić iz nevladine organizacije Centar za životnu sredinu iz Banjaluke. On je stava da bi korištenje ovog sistema odbrane koristilo sa obe strane, ali upozorava da ovaj sistem odbrane nije dugoročno i jedino rješenje.

„Od pomoći svakako jesu, ali nisu krajnja opcija. Ne trebamo ove stvari liječiti nego pokušati praviti ambijent da do njih ne dolazi”, ističe Topić.

Naglašava da je najbolje rješenje u očuvanju rijeka i suzbijanju poplava upravo njihova prirodna funkcija: vegetacija uz obale, prirodni materijal u koritu i slobodan vodeni pojas bez gradnje. Dodaje da su rijeke koje su pretočene u betonske kanale često imale i veće štete od poplava, jer je prirodni kapacitet upijanja i zadržavanja vode uništen.

Govori i da divlja gradnja, posebno na obalama Une i Sane, postaje sve veći problem, koji gradske i entitetske institucije često ignorišu.

 “Vodeni pojas od 8 do 15 metara zakonski je zaštićen, ali se to često ne poštuje, pa niču bespravni objekti kuće, restorani, hoteli. U vodnom pojasu oko rijeke zabranjena je bilo kakva čvrsta gradnja, ali to se kod nas ne poštuje“, kaže Topić za Capital.

Milionske štete, a zaštita i dalje nedostaje

Radenko Dragojević iz Kostajnice posebno ističe kako se Hrvatska ove godine dobro zaštitila. Preko rijeke vidi radnike kako postavljaju grede i montažne zidove čim nivo vode krene da raste. Istovremeno, na njegovoj strani rijeke poplave i dalje predstavljaju opasnost.

Radenko Dragojević
Foto: CAPITAL

U martu ove godine, poplave su na području Kostajnice počinile štetu od oko 450.000 konvertibilnih maraka, pri čemu je, kako navode iz ove opštine, najveći gubitak u poljoprivredi. Građani se godinama suočavaju s velikim problemima kada dođe do izlivanja rijeka i podzemnih voda. Teren u ovom dijelu grada je nizak, a magistralni put je posljednja tačka. Kad voda stigne do njega, povratka više nema.

Iz opštine ističu da su od 2014. godine preduzete određene mjere zaštite, betoniranje potoka Tavija i izgradnje obaloutvrde, vodograđevine koja štiti obalu od erozije, finansirane iz Fonda solidarnosti Republike Srpske.

„Smatramo da bi bilo moguće implementirati sličan montažni zid kao u Hrvatskoj Kostajnici na jednom manjem dijelu u našoj opštini. Takođe, planirana je izrada nove strategije zaštite od poplava u saradnji s višim nivoima vlasti“, kazali su.

Na pitanje da li odbrambeni sistem sa druge strane obale ima uticaj na njihovu teritoriju, odgovaraju da sada nemaju preciznih podataka.

U poplavama iz 2014. godine, rijeke su pokazale kakvu razornu moć posjeduju. Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske naglašavaju da su te godine poplave prouzrokovale ukupnu direktnu štetu u iznosu od 1,121 milijardu konvertibilnih maraka. Zahvatile su 116.090 stanovnika, a život je izgubilo 16 osoba.

Što se tiče poplava u martu i aprilu ove godine u Republici Srpskoj, iz Ministarstva navode da je planirano izdvajanje 5,5 miliona konvertibilnih maraka za hitne mjere sanacije i rekonstrukcije. Takođe ističu da se trenutno sprovodi Projekat mjere zaštite od poplava koji se odnosi na sanaciju šteta od poplava i rekonstrukciju infrastrukture.

“Planira se oko 41 milion evra od kojih je 19 miliona kredit EIB-a i oko 22 miliona sopstvena sredstva/ostali izvori finansiranja. Opštine obuhvaćene ovim projektom su: Srbac, Brod, Bijeljina, Šamac, Banja Luka, Gradiška, Modriča, Doboj, Donji Žabar, Novi Grad, Lopare, Kozarska Dubica, Prnjavor, Zvornik i Šekovići kao i Kostajnica”, kažu iz ovog ministarstva.

Međunarodna podrška

Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini i UNDP izdvajaju značajna sredstva za sanaciju i prevenciju poplava.

“Od 2014. godine, Evropska unija je uložila gotovo 25 miliona evra bespovratnih sredstava u zaštitu od poplava i upravljanje vodama u Bosni i Hercegovini”, naveli su.

Obe međunarodne organizacije kažu da ostaju otvorene za podršku inovativnim pristupima, kao što je montažni zid, pod uslovom da su dobro pripremljeni i da ih podržavaju relevantne javne institucije.

“Uslovi koje lokalne zajednice moraju ispuniti da bi se kandidovale za infrastrukturne projekte zaštite od poplava najčešće se definišu u saradnji sa partnerima na određenom projektu i usklađuju sa važećim zakonskim propisima”, istakli su iz UNDP-a.

To znači da mora postojati procjena ugroženosti i procjena rizika od poplava, lokalna zajednica treba izdvajati zakonom propisana sredstva za civilnu zaštitu i poželjno je da lokalna zajednica učestvuje u finansiranju infrastrukturnih projekata.

Za realizaciju bilo koje investicije finansirane iz EU sredstava, potrebna je jaka projektna priprema lokalnih vlasti, i podstiče se proaktivna saradnja sa entitetskim ili državnim ministarstvima.

Razgovarajući sa građanima koji žive na obali Une, jasno je da poplave ostavljaju dubok trag, gorki osjećaj na to kako priroda može sve oduzeti u samo nekoliko trenutaka. Mnogi nisu ni željeli da se prisjećaju ovih godina jer su iscrpljeni čekajući konkretna rješenja koja izostaju.

Zidovi koji su postavljeni na hrvatskoj strani obale donose veliko olakšanje, a vidno je i zadovoljstvo među onima čiji su domovi zaštićeni.

Ipak, to nije dovoljno. Zid je dobra pomoć, ali suštinska, održiva rješenja koja bi trajno smanjila rizik od poplava i dalje nedostaju. Svaki grad u Bosni i Hercegovini koji leži na obali rijeke suočava se sa istim problemom. Čovjek mora postati svjestan da upravo njegovim betoniranjem obala, regulacijom korita i neplanskom gradnjom uz rijeke priroda gubi svoju moć da ga zaštiti.

Autorke teksta: Amina Hodžić i Lea Lukić

Priču objavljujemo kroz projekat “Saradnja za rješenja: mediji, civilno društvo i mladi za inkluzivnije lokalne politike” u saradnji sa Mediacentrom Sarajevo, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Njemačke putem ifa (Institut für Auslandsbeziehungen) i zivik programa finansiranja.

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
hrvatska kostajnica kostajnica montažno-demontažni sistem poplave protupoplavni zid
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakKaurin: Gubitak „Šuma“ ispod četiri miliona KM
Sljedeći članak Granice bez papira čekaju budžet i ratifikaciju dokumenta u BiH

Povezani članci

Capital teme 25 minuta čitanja

Otkrivamo kako je Grad pomogao Končaru da dobije posao od 35 miliona KM

Capital teme 02 minute čitanja

Čubrilović zvanično u penziji

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Rekordan broj zaposlenih u UKC RS

22. Januara 2026. — 16:0602 minute čitanja

BANJALUKA – Univerzitetski klinički centar Republike Srpske nikada u istoriji nije imao više zaposlenih, te…

Sud traži od stečajnog upravnika da vrati 135.000 KM

22. Januara 2026. — 15:00

Trojica carinika priznala da su primili mito

22. Januara 2026. — 14:34

“Temu” razara proizvodnju u BiH

22. Januara 2026. — 13:02

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.