BRISEL – Evropa bi u narednih 20 godina trebalo da bude povezanija nego ikad. Naime, Evropska unija planira da izgradi kontinentalnu mrežu brzih željeznica koja će povezati sve prijestonice i veće urbane centre.
Projekat nazvan Evropska mreža brzih željeznica, koji promoviše udruženje CER (Zajednica evropskih željezničkih i infrastrukturnih kompanija), uskoro bi trebalo da dobije zvanično odobrenje Evropske komisije. To je najveći infrastrukturni projekat u istoriji EU, vrijedan 546 milijardi evra, s ciljem stvaranja bržeg, zelenijeg i otpornijeg evropskog transportnog sistema.
Plan predviđa više od 49.400 kilometara novih i modernizovanih pruga, na kojima bi vozovi saobraćali brzinama između 250 i 350 kilometara na sat. Nova mreža pokrivaće sve glavne gradove, kao i veće aglomeracije sa više od 250.000 stanovnika — poput Soluna, Ljubljane, Krakova ili Marseja.
Izvršni direktor CER-a, Alberto Makola, naglasio je da je cilj projekta da željeznica postane glavni oblik transporta u Evropi. Prema procjenama CER-a, polovina putovanja na velike udaljenosti u budućnosti će se obavljati brzim vozovima, dok će 20 odsto njih i dalje koristiti konvencionalne linije, navodi Euronews.
„Brza željeznica kao okosnica evropskog zelenog transporta“, rekao je Makola.
Iako Evropa decenijama ulaže u željeznice, Makola upozorava da se kontinent suočava sa ozbiljnim infrastrukturnim nedostacima. Projekat brzih željeznica usko je povezan sa ciljevima Evropskog zelenog plana, koji predviđa smanjenje emisije gasova staklene bašte iz transporta za 90 odsto do 2050. godine.
Brza željeznica, kao energetski efikasan i održiv oblik transporta, trebalo bi da postane okosnica evropskog zelenog transporta.
Prema planovima, putovanje od Atine do Istanbula trebalo bi da traje četiri sata, dok bi se od Madrida do Milana moglo stići za manje od šest sati. Ovo bi brze vozove učinilo ozbiljnim konkurentom vazdušnom saobraćaju na kraćim rutama, s mnogo manjim ugljeničnim otiskom. Tportal

