NJUJORK – Cijena zlata nastavila je da raste i dostigla novi rekord, približivši se granici od 4.000 dolara po unci, dok zatvaranje američke savezne vlade ulazi u drugu sedmicu.
Cijena zlata porasla je za čak 1,2 odsto, na 3.932,02 dolara po unci. Poremećaji u Sjedinjenim Američkim Državama odgodili su objavu podataka o zaposlenosti koji su bili planirani za petak, što je dodatno zamaglilo ekonomske izglede.
Zbog nedostatka zvaničnih podataka, trgovci se oslanjaju na privatne izvještaje kako bi dobili jasniju sliku o stanju američke ekonomije, dok američka centralna banka ima poteškoća u donošenju odluka o monetarnoj politici.
Tržišta kamatnih stopa i dalje predviđaju smanjenje od četvrtine procentnog poena do kraja mjeseca, što ide u prilog zlatu jer ono ne donosi kamatni prinos.
Plemeniti metal je ove godine porastao za skoro 50 odsto, podstaknut velikim talasom ekonomske i geopolitičke neizvjesnosti koju je predsjednik Donald Tramp unio na tržišta.
Ciklus smanjenja kamatnih stopa Federalnih rezervi i kupovine centralnih banaka u cilju diverzifikacije od dolarske imovine takođe su bili ključni faktori rasta.
Privatni investitori koji ulažu u fondove kojima se trguje na berzi (ETF) sa pokrićem u zlatu značajno su doprinijeli najnovijem talasu rasta.
Ukupna ulaganja u te fondove prošlog mjeseca porasla su najviše u više od tri godine, a snažni prilivi nastavili su se i u prvoj sedmici oktobra.
“Tokovi u fondove bili su izvanredni“, izjavila je analitičarka Phillip Nova Pte, Prijanka Sačdeva.
“To je dokaz koliko je duboko ukorijenjen način razmišljanja kupi zlato kad mu cijena padne“, dodala je.
Zlato je poraslo za 1,1 odsto, na 3.930,75 dolara po unci do 11:51 po singapurskom vremenu, nakon što je u petak zabilježilo sedmi uzastopni sedmični rast. Bloomberg Dollar Spot indeks porastao je za 0,3 odsto. Srebro, platina i paladijum takođe su zabilježili rast. bankar.me