BRISEL – Bivši italijanski premijer Mario Dragi pozvao je u utorak na privremenu obustavu, tj. pauzu dijela sprovođenja evropske Uredbe o vještačkoj inteligenciji (AI Act) dok se ne razjasne mogući nedostaci regulacije.
Njegov apel upućen je tokom konferencije u Briselu na kojoj se analiziralo sprovođenje preporuka iz njegovog ključnog izvještaja iz 2024. Pravila iz AI Act-a imaju za cilj da regulišu AI sisteme prema riziku koji predstavljaju za društvo – od minimalnih obaveza do strožih zahtjeva za visokorizične sisteme, pa sve do zabrana.
“AI Akt, koji je stupio na snagu u avgustu prošle godine, a u potpunosti će se primjenjivati od 2027, izvor je nesigurnosti”, rekao je Dragi.
Dragi tvrdi da je Uredba izvor „neizvjesnosti“, naročito u sljedećoj fazi sprovođenja koja se odnosi na visokorizične AI sisteme u sektorima kao što su kritična infrastruktura i zdravstvo.
“Prva pravila, uključujući zabranu sistema „neprihvatljivog rizika“, uvedena su bez većih komplikacija. Kodeksi ponašanja koje su potpisali najveći razvojni igrači, uz smjernice Komisije iz avgusta, razjasnili su odgovornosti”, rekao je Dragi, pa dodao: No sljedeća faza, koja se odnosi na visokorizične AI sisteme u sektorima poput kritične infrastrukture i zdravstva, mora biti proporcionalna i podržavati inovacije i razvoj. Po mom mišljenju, primjena ove faze trebala bi se privremeno obustaviti dok bolje ne razumijemo moguće nedostatke”, rekao je Dragi.
Zahtjevi industrije za odgodom
Ova izjava uslijedila je nakon što su industrijski čelnici ranije ove godine zatražili odgodu. Naime, poslovni sektor je već ranije tražio „zaustavljanje sata“ na AI Act, a taj dokument potpisalo je više od 40 evropskih kompanija, uključujući ASML, Philips, Siemens i Mistral, u pismu predsjednici Komisije Ursuli fon der Lajen u julu 2025, čime su zatražili dvogodišnju pauzu kako bi se omogućila razumna primjena i pojednostavljenje novih pravila.
Međutim, kritičari upozoravaju da bi odgoda ili popuštanje pravila moglo narušiti ključne mehanizme odgovornosti i zaštite temeljnih prava. Organizacije kao što su Access Now, Centre for Democracy and Technology Europe, te BEUC (Evropska organizacija potrošača) ističu da pojednostavljenje ne smije značiti deregulaciju. Kompanije koje posluju u zdravstvu, kritičnoj infrastrukturi, te u pružanju usluga koje mogu imati veliki uticaj na ljudska prava, moraju se pripremiti na dodatne zahtjeve poput dodatne dokumentacije, procjene rizika, nadzora nakon primjene i transparentnosti.
Takođe, problemi su se za pružaoce digitalnih usluga već pojavili. Najnovije odredbe o opštim AI sistemima (GPAI), poput ChatGPT-a i Gemini-ja, izazvale su dodatna pitanja jer smjernice Komisije za pružaoce usluga nijesu bile spremne na vrijeme. Prema izvještajima Euronewsa, nekoliko kompanija, uključujući Google, tražilo je dodatno vrijeme za usklađivanje s dobrovoljnim kodeksom ponašanja za GPAI. Dodatno, u većini država članica Unije još uvijek nije jasno koja će institucija nadzirati usklađenost kompanija s pravilima, jer Komisija još nije objavila spisak nadzornih tijela.
Pritisak SAD-a
U međuvremenu, čelnica EU za tehnologiju Henna Virkkunen najavila je da će Komisija u decembru predstaviti tzv. paket digitalnog omnibusa, koji će pregledati postojeće zakonodavstvo o tehnologiji i koji bi mogao olakšati poslovanje smanjenjem obaveza izvještavanja ili transparentnosti. Taj omnibus bi obuhvatio i pravila EU o AI.
AI Akt je takođe posljednjih nedjelja bio pod pritiskom američke administracije. Predsjednik SAD-a Donald Tramp zaprijetio je uvođenjem „značajnih dodatnih tarifa“ zemljama koje sprovode zakonodavstvo koje cilja američke tehnološke kompanije, „osim ako se uklone ove diskriminatorne mjere“.
Komisija je odgovorila da „je suvereno pravo EU-a i njegovih država članica da regulišu ekonomske aktivnosti na našem teritoriju, u skladu s našim demokratskim vrijednostima“.
Evropa mora djelovati kao federacija
U svom obraćanju, bivši italijanski premijer izrazio je i sumnju u evropski cilj nulte emisije vozila s unutrašnjim sagorijevanjem do 2035. godine, tvrdeći da „ciljevi počivaju na pretpostavkama koje više ne važe“ za automobilsku industriju. Rok 2035. ključna je tema u okviru Strateškog dijaloga o budućnosti automobilske industrije koji Komisija vodi s predstavnicima sektora kako bi se obezbijedio glatki prelazak na mobilnost s nultom emisijom.
Prema Dragiju, tržište električnih vozila raste sporije od očekivanog, dok „evropske inovacije zaostaju, modeli su skupi, a politika lanca snabdijevanja fragmentirana“.
“Posljedica svega je da evropski vozni park od 250 miliona vozila stari, a emisije CO2 u posljednjim godinama jedva da su pale”, naglasio je Dragi.
Takođe, kao što je već predložio u svom izvještaju prije godinu dana, nadolazeći pregled regulacije emisija CO2 „trebalo bi da slijedi tehnološki neutralan pristup i uzme u obzir tržišne i tehnološke promjene“.
Dragi se osvrnuo i na potrebu reforme i veće integracije među državama članicama, što je već istakao u svom izvještaju.
“U nekim ključnim oblastima Evropa mora početi djelovati manje kao konfederacija, a više kao federacija”, rekao je, aludirajući na ukidanje prava veta u odlučivanju ili barem smanjenje mogućnosti država da se udalje od zajedničkog projekta.
“Čak i bez promjene Ugovora, Evropa već sada može mnogo više postići koncentrisanjem projekata i udruživanjem resursa”, dodao je, sugerišući mehanizme poput „poboljšane saradnje“ između voljnih država članica.
Pozvao je i na razmatranje zajedničkog zaduživanja za zajedničke projekte, bilo na nivou EU ili među koalicijom država članica.
“Zajedničko izdavanje obveznica omogućilo bi Evropi finansiranje većih projekata u oblastima koje povećavaju produktivnost, inovacije, skalabilne tehnologije, R&D odbrane ili energetske mreže, gdje fragmentirano nacionalno finansiranje više nije efikasno”, rekao je.
Promjena tona
Mario Dragi u svom izvještaju iz 2024. relativno optimistično je ocijenio izvodljivost ključnih evropskih ciljeva. AI regulativa i cilj nulte emisije vozila do 2035. predstavljeni su kao ostvarivi pod uslovom uspješne koordinacije EU, podsticanja inovacija i integracije resursa i infrastrukture. Dragi je tada zagovarao tehnološki neutralan pristup, jasno definisane odgovornosti i usklađenu primjenu industrije.
Međutim, sada pokazuje znatno oprezniji ton. AI Act sada opisuje kao „izvor nesigurnosti“ i predlaže privremenu pauzu u primjeni kako bi se bolje procijenili rizici, posebno za visokorizične sisteme. Cilj nulte emisije vozila do 2035. takođe se dovodi u pitanje – tržište električnih vozila raste sporije od očekivanog, inovacije kasne, a lanac snabdijevanja ostaje fragmentiran. Dok je izvještaj nudio idealni scenario „ako sve ide po planu“, posljednja izjava odražava stvarne prepreke i potrebu za prilagođavanjem strategija. Bankar.me