BANJALUKA – Protivnici uvođenja neradne nedjelje u Republici Srpskoj tvrde da bi ona dovela do pada prometa i smanjenja zarada, naročito u trgovini, te eventualnog otpuštanja radnika, ali primjeri iz zemalja regiona pokazuju da se potrošačke navike brzo prilagode, a prometi preraspodijele na dane u sedmici kada su prodajni objekti otvoreni, izjavio je predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković.
Stanković smatra da nedjelja, dok se ne postigne konačan dogovor u vezi ovog pitanja, treba da bude plaćena ili kao rad na praznik, rad noću ili prekovremeni kako bi se bar djelimično valorizovalo to što je radni dan.
On je napomenuo da je rad nedjeljom odlukama lokalnih vlasti zabranjen u Višegradu, na Sokocu, u Kozarskoj Dubici, Bijeljini, Mrkonjić Gradu i Kotor Varošu, ali da su izuzeti pojedini privredni subjekti kao što su ugostiteljski objekti, benzinske pumpe, pekare, dragstori, cvjećare, kao i trgovine pogrebne opreme.
“Nije zabilježen pad prometa poslodavcu niti otpuštanja radnika, ali je povećan broj trgovina koje su se preregistrovale u dragstore da bi mogle raditi i nedjeljom“, napomenuo je Stanković.
On je rekao da se mora imati u vidu da su u Republici Srpskoj u trgovinama i marketima većinom zaposlene žene, što znači da su mnoge majke uskraćene za ono što im je najvrednije – vrijeme sa porodicom.
“Zemlje koje su uvele neradnu nedjelju šalju snažnu poruku da je pravo na porodični i privatni život jednako važno kao i pravo na rad“, rekao je Stanković.
Stanković kaže da su u Sloveniji, uz nekoliko izuzetaka, nedjeljom i praznicima trgovine zatvorene već četiri godine, a pravo na bonus za radnike koji rade nedjeljom je u rasponu od 50 do 100 procenata uvećanja od osnovne plate radnika.
On je podsjetio da je Hrvatska pitanje neradne nedjelje uredila tako da trgovci mogu prema svom nahođenju, izabrati 16 nedjelja tokom godine kada će njihova vrata biti otvorena.
Nedjeljom se, naglasio je Stanković, ne radi ni u većini zemalja EU, a neke su uvele i četvorodnevne radne sedmice poput Belgije, Islanda, Litvanije, Škotske i Danske, dok NJemačka, Španija, Portugal i neke druge zemlje to čine u fazi pilot-projekta.
Kada je riječ o regionu, je naveo da u Sjevernoj Makedoniji radnici imaju pravo na uvećanje plate za rad nedjeljom koji iznosi najmanje 50 odsto, uz obavezan dan odmora u narednoj sedmici, a onim koji rade nedjeljom i praznicima u trgovinama na malo, uvećanje plate je 100 procenata.
“U Crnoj Gori utvrđeno je da se osnovna zarada zaposlenog uvećava najmanje za 80 odsto za rad nedjeljom, s tim da ovo uvećanje ne pripada radnicima koji su raspoređeni na radna mjesta čija priroda posla zahtijeva neprekidan rad, kao i zaposlenima koji rade u hotelijerstvu i javnom prevozu putnika“, rekao je Stanković.
On je podsjetio da u Federaciji BiH Zakon o radu ne prepoznaje neradnu nedelju, te da su trenutno u pripremi izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini koje bi podrazumijevale dozvolu rada nedjeljom vlasnicima malih prodavnica i članovima njihovih porodica, ali ne i radnicima.
Stanković je naglasio da Srbija nije uvela zabranu rada nedjeljom, pa svaki treći radno aktivni građanin ima radnu nedjelju, a nerijetko su radna oba dana vikenda.
“Zakonom nije predviđeno uvećanje zarade po osnovu rada nedjeljom, ali su sindikati kroz kolektivne ugovore na nivou grana, djelatnosti i poslodavaca uspjeli uvesti uvećanje i po ovom osnovu“, napomenuo je Stanković. Srna