FRANKFURT – Evropska centralna banka (ECB) i američke Federalne rezerve (Fed) nalaze se u osjetljivoj fazi, jer iako je inflacija usporena, globalni šokovi i političke odluke poput američkih tarifa unose dodatnu neizvjesnost.
To centralne banke stavlja pred izazov – balansirati između potrebe za dodatnim podsticajima i opreza kako inflacija ne bi ponovo izmakla kontroli.
Prema ocjeni ekonomista banke HSBC, ECB će vjerovatno biti oprezna s daljim snižavanjem kamatnih stopa, uprkos riziku da snažan euro obori inflaciju ispod ciljane stope od dva odsto. Imajući u vidu poznato kašnjenje efekata monetarne politike, ECB bi mogla odlučiti da ignoriše kratkoročne oscilacije deviznog kursa, prenosi Wall Street Journal.
Glavni ekonomista ECB-a, Filip Lejn (Philip Lane), izjavio je da je ECB završila svoj posljednji ciklus mjera monetarne politike usmjerenih na suzbijanje inflacije. U intervjuu tokom godišnjeg foruma ECB-a prošle sedmice rekao je da je inflacija uspješno spuštena sa vrhunca od 10 odsto na ciljnih dva odsto, te da je taj dio posla završen.
Ipak, prema njegovim riječima, banka ostaje spremna da reaguje ukoliko se pojave nova odstupanja koja bi mogla ugroziti srednjoročnu stabilnost cijena. Inflacija u eurozoni u maju iznosila je 1,9 odsto, dok je referentna kamatna stopa smanjena sa četiri na dva odsto, uz očekivanje da bi mogla pasti na 1,75 odsto do kraja godine, prenosi CNBC.
ECB trenutno pažljivo prati faktore poput energetskih tržišta, deviznih kurseva i inflacionih očekivanja, nastojeći da ne reaguje prenagljeno na manja odstupanja, ali i da ne propusti dublje strukturne promjene u ekonomiji. Takođe, rast eura u odnosu na širu korpu valuta bio je umjereniji nego u odnosu na američki dolar.
Zbog snažne vrijednosti eura, koja bi mogla dodatno spustiti inflaciju ispod ciljanog nivoa, ECB će vjerovatno biti oprezna s daljim rezovima. Ipak, kompanije u eurozoni bi mogle iskoristiti jači euro za obnovu profitnih marži, umjesto da smanjuju cijene, dok bi fiskalni podsticaji mogli ublažiti deflatorne efekte.
Zapisnik sa junske sjednice ECB-a pokazuje da su kompanije u eurozoni bile pod pritiskom smanjenih profitnih marži, ali bi sada mogle iskoristiti jači euro za njihovu obnovu, bez prenosa koristi na potrošače. Istovremeno, blaža fiskalna politika u Evropi mogla bi ublažiti negativan uticaj jačeg eura na cijene. Prema podacima LSEG-a, euro je prošle sedmice dostigao skoro četvorogodišnji maksimum od 1,1829 dolara.
S druge strane, američki Fed suočava se s unutrašnjim podjelama oko toga da li bi na predstojećem sastanku 30. jula trebalo sniziti referentnu kamatnu stopu. Bilješke sa junske sjednice pokazuju rastući nesklad među članovima Odbora za otvoreno tržište američke centralne banke (FOMC).
Dok neki smatraju da je inflacija pod dovoljno dobrom kontrolom da bi se opravdalo smanjenje stope, drugi izražavaju zabrinutost da bi nove carine, koje najavljuje predsjednik SAD-a Donald Tramp (Trump), mogle gurnuti cijene naviše, čime bi bile ugrožene dosadašnje mjere borbe protiv inflacije. Neki članovi FOMC-a ističu da su efekti tarifa vjerovatno privremeni, dok drugi, ukazujući na osnovnu inflaciju od 2,7 odsto u maju, smatraju da nema prostora za popuštanje.
Tržišta ne očekuju rezove prije jeseni
Tržišta trenutno uglavnom ne očekuju smanjenje kamatnih stopa prije septembra, što potvrđuju i podaci sa FedWatch alata, koji mjeri tržišna očekivanja na osnovu trgovine fjučersima. Zaposlenost u SAD-u ostaje snažna, što Fedu daje manevarski prostor da sačeka i prati razvoj situacije.
Ekonomisti ocjenjuju da je Fed zadovoljan pristupom „čekaj i vidi“, jer američka ekonomija i dalje pokazuje otpornost uprkos trgovinskim tenzijama i inflacionim neizvjesnostima. Biznis.rs