NJUJORK – Kako se rat između Izraela i Irana i dalje zahuktava, investitori na finansijskim tržištima nerado se izlažu prevelikom riziku. Dok su padovi berzanskih indeksa prošle sedmice bili minimalni, unca zlata izgubila je nešto više, pomalo iznenađujuće.
Tri vodeća indeksa u Njujorku ostala su gotovo nepromijenjena u sedmičnom poređenju. Među pojedinačnim sektorima, sektor energetike i informacionih tehnologija najviše su dobili, oko jedan odsto.
Ozbiljna eskalacija geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku nije prouzrokovala veću štetu Volstritu (ili evropskim berzama, za sada), a većinu uticaja za sada apsorbuje tržište nafte.
Vrijednost sirove nafte Brent porasla je za više od 20 odsto ovog mjeseca! Zlato prošle sedmice nije nudilo sigurno utočište, a vrijednost unce zlata od 31,1 gram pala je gotovo dva odsto, pa je cijena zlata trenutno tamo gdje je bila dan prije izraelskog napada na Iran.
Djelimično je na to uticao jači dolar (indeks dolara porastao je prošle sedmice za 0,6 odsto, najviše u više od mjesec dana, ali je i dalje u padu od devet odsto ove godine, što je njegov najveći pad u prvoj polovini godine u istoriji) i ishod sastanka Feda, jer inflacija može ograničiti dalje smanjenje kamatnih stopa.
Na redovnom sastanku američke centralne banke u junu očekuje se da će ključna kamatna stopa po kojoj banke međusobno pozajmljuju novac preko noći ostati u rasponu od 4,25 do 4,50 odsto.
Važnije pitanje je kada bi Fed ponovo mogao da smanji kamatnu stopu i kakva su očekivanja za inflaciju. Fed je snizio svoju prognozu ovogodišnjeg privrednog rasta domaće ekonomije sa 1,7 na 1,4 odsto i povisio prognozu inflacije na 3,0 odsto.
Guverner Jerome Powell naglašava da će SAD uskoro osjetiti uticaj Trumpovih tarifa (sačekaće dok uticaj Trumpove protekcionističke politike ne bude jasniji). Mišljenja se razlikuju unutar Feda.
Christopher Waller predlaže da bi Federalne rezerve trebalo da smanje kamatne stope na svom julskom sastanku, rekavši da su inflatorni rizici od tarifa mali.
Predsjednik FED-a Richmonda, Tom Barkin, s druge strane, smatra da još nema potrebe za dodatnim monetarnim popuštanjem.
Junsko istraživanje Bank of America Global Fund Managera pokazuje veće povjerenje među profesionalnim investitorima, ali istina je da je istraživanje sprovedeno između 6. i 12. juna, odnosno prije izraelskog napada na Iran.
Istraživanje otkriva da su menadžeri ponovo mnogo skloniji riziku, dok istovremeno procjenjuju da je vjerovatnoća globalne recesije niža. Dok je ta vjerovatnoća u aprilu iznosila 42 odsto, sada je 36 odsto. Najveći rizik, međutim, ostaje rizik od trgovinskog rata koji bi mogao izazvati recesiju.
To je mišljenje 47 odsto investitora, što je znatno niže nego u aprilu (80 odsto). Drugi najveći rizik je rast kamatnih stopa kao posljedica veće inflacije. Zanimljivo je i da upravljači imovinom nijesu toliko nepovjerljivi prema američkom dolaru već 20 godina.
Istraživanje Bank of America u junu takođe je otkrilo da stručnjaci više vjeruju u rast evropskih akcija nego američkih, podižući ciljanu vrijednost panevropskog berzanskog indeksa STOXX 600 sa 500 na 530.
Naravno, u ovoj će priči vrlo važno biti kako će se odvijati trgovinski pregovori.
Trampova 90-dnevna odgoda carina ističe 8. jula, ali za sada nema izvještaja da je Evropa (uz izuzetak Velike Britanije) uspjela pronaći zajednički jezik sa SAD-om. Evropski berzanski indeksi u protekloj sedmici izgubili su oko jedan odsto vrijednosti. Bankar.be