BANJALUKA, SARAJEVO – Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH na inostrana tržišta je prošle godine iznosio 1,1 milijardu KM, dok je vrijednost uvoza bila višestruko veća – čak 4,9 milijardi KM
Navedeno je to u Analizi spoljnotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom za 2024. godinu, dokumentu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, iz kojeg proističe da je stopa pokrivenosti uvoza izvozom iznosila svega 22 odsto, pišu “Nezavisne novine”.
U strukturi našeg izvoza dominiraju proizvodi poput mlijeka, smrznute maline, pšeničnog brašna, konzerviranih proizvoda, dok su prerađeni proizvodi poput kečapa, keksa, itd. manje zastupljeni.
Za razliku od izvoza, u uvozu dominiraju prerađeni proizvodi poput vode, piva dobijenog od slada, cigareta, bezalkoholnih pića, goveđeg mesa, zatim primarnih proizvoda poput šećera za rafinisanje, kafe i dr.
“Iako i izvoz i uvoz bilježe rast, razlika u njihovoj vrijednosti od 3,8 milijardi KM ukazuje na činjenicu da BiH ne proizvodi dovoljno hrane da bi zadovoljila potrebe sopstvenog stanovništva i nedostaje joj dovoljnih količina sirovina za preradu”, naveli su iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Dok se poljoprivrednici iz BiH već godinama, pa i decenijama, hvataju za glavu zbog nerentabilne proizvodnje, brojke pokazuju u koliko su oni, zapravo, teškoj tržišnoj utakmici.
“Vodeći uvozni proizvod su goveđe svježe ili rashlađene prednje četvrtine sa vrijednosti uvoza od 154,3 miliona KM. Oko 95 odsto goveđih svježih ili rashlađenih neraskomadanih ili raskomadanih prednjih četvrtina se uvozi iz Poljske (34 odsto), Italije (28 odsto), Nizozemske (14 odsto), Njemačke (12 odsto) i Belgije (sedam odsto). Uvoz tih proizvoda je veći za tri odsto u poređenju sa prethodnom godinom, dok je ta razlika značajno veća, i to za 95 odsto, u poređenju sa 2020. godinom”, navode iz Ministarstva.
Meso, međutim, nije jedini problem. Mnogi tvrde da je zdrava voda jedan od naših najvećih resursa, ali…
“Na drugom mjestu po uvozu je voda koja uključuje mineralne vode i gazirane vode, sa dodatim šećerom ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju sa vrijednosti uvoza 152,7 miliona KM, koja je takođe zabilježila povećanje uvoza za 18 odsto u poređenju sa prethodnom godinom”, kazali su iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Pšenicu i suražicu uvozimo iz Mađarske (53 odsto), Srbije (37 odsto) i Hrvatske (10 odsto), te dajemo ogromne pare i na tu stavku: prošlogodišnji uvoz od 118,3 miliona KM je bio za 14 odsto veći od prethodne godine.
Uvozimo, naravno, i mlijeko u ogromnim količinama, ali i druge proizvode kao što su voće, povrće, med, alkohol itd.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, podsjeća da poljoprivrednici već godinama upozoravaju na težak položaj u kojem se nalaze.
“Jasno je da mi ne možemo da proizvedemo svega u dovoljnim količinama, ali imamo puno toga što bacamo, a ne možemo da plasiramo po fer, tržišnim cijenama. Imamo dampinške cijene iz uvoza koje guše našu proizvodnju. I onda prerađivači kažu da nemaju dovoljno sirovina, pa su prinuđeni da uvoze. Ali, kada bi stvari posložili redom i kada bi se odgovarajuće ograničavajuće mjere uvodile po sezoni i vrstama proizvoda, onda kada ih mi imamo, to bi ljude stimulisalo za proizvodnju jer imaju zagarantovano tržište. Međutim, očigledno je neko definisao da BiH bude uvozno orijentisana kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi”, kaže Marinković za “Nezavisne novine”.
Borci za zaštitu potrošača poručuju: “Baš zato što toliko uvozimo, sve nam je i skupo”.
“Prvo, ne znamo šta uvozimo, drugo, to je lošeg kvaliteta, a treće, cijene su vrlo visoke i četvrto, upropaštavamo svoju poljoprivrednu proizvodnju. Kako god okrenemo, na taj način potrošači nisu zaštićeni”, kaže za “Nezavisne novine” Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja.
Posmatrajući pojedinačno zemlje trgovinske partnere, tu se u najvećoj mjeri oslanjamo na države u regionu kada je riječ o našem izvozu. Naime, 20 odsto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda se iz BiH plasira u Hrvatsku, 19 odsto u Srbiju, 11 odsto u Crnu Goru, osam odsto u Sjevernu Makedoniju, sedam odsto u Tursku, pet odsto u Sloveniju, itd.