RIM – Cijene hrane su porasle u aprilu na najviši nivo u posljednje dvije godine. Najveći rast cijena zabilježen je za meso i mliječne proizvode, dok su biljna ulja pojeftinila zbog povećane proizvodnje u Jugoistočnoj Aziji.
Cijene hrane porasle su u aprilu na najviši nivo u posljednje dvije godine, vođene značajnim povećanjem cijena mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, saopštila je u petak agencija UN za hranu – FAO.
Indeks cijena osnovne korpe hrane FAO-a u aprilu je u prosjeku iznosio 128,3 poena, što je jedan odsto više nego u martu. Njegova vrijednost je najviša od aprila 2023. godine, prema podacima agencije UN za poljoprivredu.
Najveći rast cijena mesa
Najoštriji rast cijena mesa dogodio se u aprilu – za 3,2 odsto u odnosu na mart, prvenstveno zbog skoka cijena svinjetine.
Mliječni proizvodi su takođe značajno poskupjeli – za 2,4 odsto, a puter je dostigao najvišu cijenu otkako FAO objavljuje podatke, zbog pada zaliha u Evropi.
Suprotno tome, cijene žitarica su porasle za 1,2 odsto u odnosu na mart. Pšenica je poskupjela tek neznatno, jer je smanjena ponuda iz Rusije i povećana potražnja zbog slabijeg dolara u odnosu na euro, ali su ti efekti neutralisani većom neizvjesnošću u globalnoj ekonomiji.
Cijene kukuruza su porasle zbog sezonski nižih zaliha u SAD-u i kretanja deviznog kursa. Biljna ulja su pojeftinila za 2,3 odsto zbog veće proizvodnje u Jugoistočnoj Aziji. Cijene suncokretovog ulja ostale su na nivou iz marta.
U poređenju s aprilom prošle godine, biljna ulja su i dalje skuplja za 20,7 odsto.
Cijene šećera pale
Cijene šećera pale su za 3,5 odsto u aprilu u poređenju s martom, pod uticajem neizvjesnih izgleda za globalnu ekonomiju i mogućeg pada potražnje za šećerom u prehrambenoj industriji.
FAO smanjio procjene svjetske proizvodnje
U posebnom izvještaju o ponudi i potražnji žitarica, FAO je blago smanjio procjenu svjetske proizvodnje žitarica za 2024. na 4,848 milijardi tona, zbog slabije žetve kukuruza.
U 2025. godini očekuje se da proizvodnja pšenice ostane na prošlogodišnjem nivou – oko 795 miliona tona, jer će rekordna proizvodnja u Aziji biti ublažena slabijim žetvama u Zapadnoj Evropi i na Bliskom istoku usljed loših padavina. Žetva bi takođe mogla biti slabija u SAD-u zbog suše.
Proizvodnja pirinča u sezoni 2024/2025. mogla bi dostići 543,6 miliona tona – najviši nivo otkako FAO objavljuje podatke.
Potrošnja i trgovina
Svjetska potrošnja žitarica u sezoni 2024/2025. mogla bi dostići 2,87 milijardi tona, što je jedan odsto više nego u sezoni 2023/2024, zahvaljujući povećanoj upotrebi kukuruza u stočnoj ishrani u Kini i Rusiji.
Na kraju tekuće sezone u julu, svjetske zalihe žitarica mogle bi pasti za 1,9 odsto – na 868,2 miliona tona. FAO navodi da brojke i dalje ukazuju na solidne rezerve.
Globalna trgovina žitaricama će se smanjiti za 6,8 odsto – na 478,6 miliona tona, što je najniži nivo od sezone 2019/2020, uglavnom zbog manje potražnje iz Kine. Međunarodna trgovina pirinčem mogla bi porasti za 1,2 odsto – na 60,4 miliona tona, što bi bio novi rekord. SEEbiz