SARAJEVO – Nakon što je uvedena neradna nedjelja u Federaciji BiH mogu se čuti mišljenja da se time uticalo na to da trgovci u Republici Srpskoj profitiraju, ali mišljenja su ipak podijeljena.
Činjenica je da se skoro svake nedjelje mogu vidjeti velike gužve u trgovinama u lokalnim zajednicama u Srpskoj koje su u blizini federalnih lokalnih zajednica.
To se najviše vidi po gužvama u prodavnicama u Istočnom Sarajevu.
Ekonomista i poslanik u Parlamentu FBiH, Admir Čavalić, koji od početka primjene neradne nedjelje govori kako to nije dobra stvar za ekonomiju, kaže da je ovo izazvalo značajan pad prometa u maloprodaji.
“Ovo potvrđuju podaci Porezne uprave FBiH za period od 17. novembra 2023. do 17. februara 2024. godine, gdje je ukupan fiskalizovani promet u ovom periodu iznosio 3,74 milijarde KM, dok je godinu dana kasnije zabilježen blagi nominalni rast na 3,81 milijardu KM, što predstavlja porast od samo 67,2 miliona KM. Međutim, shodno podacima Federalnog zavoda za statistiku, kada se uzme u obzir usklađenost s inflacijom, dolazi se do zaključka da je promet realno opao. Samo u novembru i decembru, u regulisanim/zabranjenim oblastima, zabilježena je razlika od 154 miliona KM. Pretpostavlja se da je taj promet preusmjeren ka RS. Podaci o fiskalizovanom prometu koje koristi Ministarstvo trgovine FBiH uključuju i promet iz Orašja, koje je izuzeto iz zabrane rada nedjeljom, kao i niz drugih trgovinskih objekata koji su takođe izuzeti ili nisu regulisani. Među njima su benzinske pumpe, pekare, cvjećare i apoteke”, naveo je Čavalić.
Dodao je da je, čak i bez uzimanja inflacije u obzir, jasno da je došlo do pada prometa.
“Posljedice zabrane rada nedjeljom su da je značajan dio prometa iz FBiH prešao u RS, a određeni gradovi i opštine su posebno pogođeni ovom promjenom. Zbog toga sada traže izuzeća od Vlade FBiH. Dodatno zabrinjava i porast broja otkaza u sektoru trgovine. Neprihvatljivo je da, primjerice, Orašje i potencijalno Neum dobiju izuzeće, dok, na primjer, Visoko, Gračanica, Travnik ili Stari Grad Sarajevo ostanu bez njega. Sumirani podaci shodno uticaju inflacije: novembar 2023: 2.453.976.878,39 KM, a novembar 2024: 2.346.916.717,09 KM. Decembar 2023: 2.585.767.116,18 KM, a decembar 2024: 2.538.317.416,73 KM. To znači da je u regulisanim trgovinama u novembru i decembru zabilježen realan pad prometa od 154 miliona KM. Podaci za januar i februar još uvijek nisu objavljeni. Međutim, prema preliminarnim informacijama, jedan od najvećih porasta fiskalnog prometa u februaru 2025. godine zabilježen je upravo u Orašju”, naglasio je Čavalić u analizi koju je objavio na mreži X.
S druge strane, federalni ministar, Amir Hasičević, u srijedu je kazao da odluka o uvođenju neradne nedjelje nije dovela do smanjenja prometa u sektoru trgovine, već je, naprotiv, ukupni maloprodajni promet zabilježio rast.
“Ovi podaci jasno pokazuju da tvrdnje o navodnom ekonomskom padu zbog neradne nedjelje nisu tačne. Praksa pokazuje da su potrošači jednostavno prilagodili svoje potrošačke navike i kupovinu prebacili na druge dane u sedmici. Osim toga, poboljšani su radni uslovi za zaposlene u sektoru trgovine, što je bio jedan od ključnih ciljeva ove odluke”, istakao je Hasičević.
Podsjećamo, Prijedlog zakona o unutrašnjoj trgovini Predstavnički dom FBiH usvojio je krajem oktobra prošle godine. Nezavisne novine