SARAJEVO – U BiH prošle godine je zabilježen pad izvoznih aktivnosti od oko 625 miliona KM u odnosu na 2023. godinu, što nije razlog za veliku paniku kada je riječ o ekonomiji zemlje, ocijenio je danas predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković.
“U proteklih pet godina rast izvoza iz BiH je skoro 6,5 milijardi KM, što znači da zemlja sve vrijeme bilježi rast”, istakao je Vuković na prezentaciji spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom za prošlu godinu za predstavnike medija, a zatim i dilomatskog kora, istitucija i kompanija u zemlji.
Prema njegovim riječima, ukupan obim razmjene iznosio je 45,7 milijardi KM, od čega se 16,5 milijardi KM odnosi na izvoz koji je manji za 3,64 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je vrijednost uvoza bila 29,2 milijarde KM, odnosno veća za 3,35 odsto, tako da je spoljnotrgovinski deficit iznosio 12,6 milijardi KM, a u 2023. 11,1 milijardu KM.
Vuković je naveo da je pad izvoza bio neizbježan zbog velike zavisnosti BiH od evropskog tržišta i refleksija na privredne aktivnosti ključnih trgovinskih partnera, te dodao da je izvoz električne energije lani manji za 400 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu.
On je pojasnio da je došlo do smanjenja industrijske aktivnosti i potrebe za električnom energijom u BiH, te smanjena potreba za električnom energijom u susjednim zemljama, gdje je BiH najviše izvozila, zbog usporavanja njihovih privrednih aktivnosti.
“Naša vodeća izvozna tržišta, prije svega Njemačka, Hrvatska, Italija, Austrija i Srbija, su pod velikim pritiskom zbog usporavanja svjetske privrede i internih slabosti oslikanih u neadekvatnim ekonomskim politikama i odgovorima na krizna dešavanja”, istakao je Vuković.
On je naveo da je njemačka privreda, najveće izvozno tržište BiH, na rubu recesije već drugu godinu zaredom, te dodao da su slična kretanja imale i druge članice EU i regiona.
“Visoke cijene energenata, velika poreska opterećenja, nedostatak radne snage, uz probleme u trgovini sa Kinom, doveli su do pada izvoznih aktivnosti EU, a posljedično i BiH”, pojasnio je Vuković.
Direktor Sektora za makroekonomski sistem pri Spoljnotrgovinskoj komori Slaviša Ćeranić rekao je da je izvoz i dalje usmjeren prvenstveno na tržište EU, na koje se plasira 72,6 odsto cjelokupnog izvoza, kao i da je došlo do pada izvoza na ovo tržište i to za 3,21 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
“Najznačajniji spoljnotrgovinski partner BiH je Hrvatska. Ukupni obim razmjene s Hrvatskom iznosi 8,3 milijarde KM, zatim sa Srbijom 12,85 odsto, Njemačkom 11,04 odsto, Slovenijom 8,57 odsto, te Italijom 7,59 odsto. Najznačajniji partneri po pokrivenosti uvoza izvozom su Austrija – 106 odsto, zatim Njemačka 97 odsto”, naveo je Ćeranić.
Prema njegovim riječim, vodeći izvozni proizvodi bili su izolovana žica u vrijednosti od 685,4 miliona KM, električna energija 669,8 miliona KM, željezne ili čelične konstrukcije 567,1 milion KM, dok su se najviše uvozili naftna ulja 2,4 milijarde KM, te automobili 1,3 milijarde KM i lijekovi 769,6 miliona KM.
Ćeranić je rekao da je u većini sektora privrede zabilježeno smanjenje izvoza, a povećanje uvoza, kao i da je najveći pad od 37 odsto zabilježen kod izvoza električne energije, dok agroindustrijski i prehrambeni sektor imaju najveći deficit od 3,9 milijardi KM, što je rezultat izvoza u ukupnoj vrijednosti od 1,2 milijarde KM i uvoza od 5,1 milijardi KM.
“BiH je deficitarna u sirovinama za određene prerađevine i mnogi prehrambeni proizvodi kod nas se ne proizvode i upravo to stvara sliku prekomjernog uvoza. Prekomjeran uvoz se kao takav može posmatrati samo u domenu proizvoda koje BiH ima dovoljno za domaće tržište, a to su voda, bezalkoholna pića, pivo, sezonsko voće i povrće”, istakao je Ćeranić.
On je ocijenio da je ovdje potrebno kontrolisati uvoz pomoću raznih alata, ali i jačati svijest ljudi o važnosti kupovine domaćih proizvoda s ciljem jačanja ekonomije BiH.
Prema njegovim riječima, u ukupnom izvozu BiH, metalski i elektrosektor su 2024. učestvovali sa više od 42 odsto, što, gledajući strukturu industrije zemlje, ovaj sektor stavlja na uvjerljivo prvo mjesto.
Ćeranić je rekao da je automobilska industrija ostvarila izvoz u vrijednosti od 678,5 miliona KM, što je povećanje od 59,7 miliona KM ili 10 odsto u odnosu na 2023. godinu, kao i da pozitivna kretanja bilježi namjenska industrija koja je u ostvarila izvoz od 561,5 miliona KM, što je povećanje od 153,4 miliona KM ili 38 odsto.
Predstavnici Komore istakli su da je za Za BiH, koja se suočava s izazovima male ekonomije i niskog nivoa trgovinske otvorenosti, izuzetno važno stvoriti povoljan poslovni ambijent koji će omogućiti kompanijama da postanu konkurentnije na globalnoj sceni.
U ovoj godini, kako su naveli, ključno je intenzivirati saradnju između komorskog sistema i institucija vlasti kako bi se pronašla najbolja rješenja za izazove koje donosi zelena tranzicija, cirkularna ekonomija i globalne turbulencije – konflikti, inflatorna kretanja, digitalna transformacija, nedostatak radne snage, stagniranje na ključnim izvoznim tržištima kao i poremećaji u lancima snabdijevanja. Srna