BERLIN – Evrozona bilježi preokret u ekonomskom razvoju. Zemlje koje su zbog krize pre 15 godina bile ekonomski zaostale sad imaju bolje pokazatelje od tradicionalno velikih ekonomija, poput Njemačke i Francuske.
Sa druge strane, Evropska centralna banka pokušava da balansira svoje mjere kako bi im pomogla, a da ne ugrozi rast ostalih.
Evropska centralna banka (ECB) u 2025. će imati težak izazov balansiranja svojih mjera kako bi pokušala da upravlja ekonomskim preokretom u privredama evrozone. Naime države koje su bile najteže pogođene krizom 2010-ih sad nadmašuju tradicionalno ekonomski najmoćnije zemlje, prenosi Tportal.
Ističući potencijalnu promjenu u dinamici moći unutar evrozone, ekonomisti tvrde da su zemlje na periferiji Evropske unije trenutno u jačoj poziciji od najmoćnijih zemalja, što uključuje dvije tradicionalno najjače ekonomije – Francusku i Nemačku.
Tako su Portugal, Irska, Grčka i Španija među zemljama evrozone za koje se očekuje rast BDP-a od najmanje dva posto u 2025. To je barem dvostruko više od stopa koje je za Francusku i Nemačku predvidjela Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
“Dvije su strane te priče. Jedna je pozitivna strana: jugu poslednjih godina ide mnogo bolje. A tu je i slabost sjevera. U krizi evra prije 10 godina imali smo sve moralne stavove mojih sugrađana iz Njemačke o tome kako bi Grci trebalo da postanu Nijemci. Sada je sreća ne biti Nijemac, barem kada je u pitanju struktura ekonomije”, rekao je za Guardian Karsten Brzeski, globalni vođa makro istraživanja u holandskoj banci ING.
Ubiranje plodova reformi
Zanimljivo, u OECD-u smatraju da države koje su prošle krizu pre petnaest godina sad ubiru plodove reformi koje su sprovele kako bi se izvukle iz ekonomskih problema. Njihov je položaj sad jači.
“To je imalo značajnu cijenu u smislu BDP-a. Naravno da sada izgledaju snažno, ali još je dug put pred njima – posebno kada mislite na Grčku. Postoji percepcija da te privrede sad blijedo rastu”, utvrdio je Fabio Balboni, viši ekonomista u HSBC-u.
Predsjednica ECB-a Kristin Lagard signalizirala je da će kamatne stope biti dodatno smanjene u 2025. nakon što je rekla da se čini da su “najmračniji dani” visoke inflacije iza evrozone. ECB je srezao troškove zaduživanja u 2024. na tri posto zbog pritisaka koji naglašavaju nužnost veće potpore posrnulim velikim privredama.
“Nisam pretjerano iznenađen time što je guverner francuske centralne banke postao jedan od najoštrijih članova upravnog veća ECB-a. Iz evropske perspektive nema sumnje da vam treba snažna Francuska, tako da to postavlja neka egzistencijalna pitanja”, zaključio je Balboni. Tportal