BANJALUKA, Predsjednik Ekonomsko-socijalnog savjeta i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Petar Đokić rekao je da će Vlada Republike Srpske razmotriti mogućnost povećanja cijene rada za budžetske korisnike kao i sve zahtjeve Sindikata.
Đokić nije mogao da precizira kakvu će Vlada odluku donijeti o tom pitanju jer bi to bilo, kako je rekao, neprimjereno prejudiciranje stvari s njegove strane za koje nije ovlašten.
On je istakao da Vlada sada nema drugog izbora nego da provodi odluke i stavove koje je donijela Narodna skupština, tako da će se Budžet i Ekonomska politika morati provoditi u narednoj godini u usvojenom obliku.
“Naravno, to ne sprečava ni nas ni sindikat da razgovaramo o tome da li će i u kojem obimu te mjere pogoditi određeni broj korisnika javnih sredstava i da li postoji prostor da se mjerama dodatne socijalne podrške pomogne određenim kategorijama“, rekao je Đokić novinarima u Banjaluci.
Odgovarajući na pitanje o najnovijim predloženim izmjenama Krivičnog zakona Srpske prema kojim će novo krivično djelo biti neisplaćivanje plata i doprinosa za radnike, Đokić je rekao da je takva odredba potrebna, ali da treba vidjeti u kojem obliku će ona biti u finalnom obliku zakona.
“O tome treba da svoje mišljenje da i stručna javnost, ali i poslodavci na koje se ovaj zakon odnosi i najviše njih pogađa“, istakao je Đokić.
On smatra da se ne mogu sankcionisati kao krivična djela one radnje za koje nije postojala namjera da budu krivično djelo, ali da se ne mogu tolerisati neodgovorni poslodavci koji na teret radnika povećavaju svoj kapital ili nastoje da zloupotrijebe radnike.
Nije bilo saglasnosti da Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Srpske bude razmatran na današnjoj sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske, iako je ta tačka bila predviđena dnevnim redom.
Predstavnici granskih sindikata okupljenih u Uniji sindikata budžetskih korisnika u Savezu sindikata Srpske, 10. decembra na sastanku sa predsjednikom Vlade Republike Srpske Aleksandrom Džombićem zatražili su povećanje cijene rada na 110 KM, kako bi se nivelisalo smanjenje plata od deset odsto predviđeno za narednu godinu za zaposlene u upravi, pravosuđu, obrazovanju, kulturi i policiji. Srna
4 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
neradnicima bi trebalo umanjit platu duplo ili ji otpustit pola nikad vise ucitelja a manje djece, nikad vise polacije i sudija a kriminal na svakom cosku, o silnoj administraciji da i negovorimo kome oni trebaju osim svom djepu jedino cast zdravstvu, odnosno doktorima i sestrama koji vrijede ovom narodu.
Kakav je smisao smanjiti platu za 10%, a onda razmatrati povećanje cijene rada za 10%?
Radi korektnosti (stručnosti) priče, poslije smanjenja od 10% na osnovicu od 100 KM ostaje 90 KM (to i papagaji znaju). Ali, na tu osnovicu kada vršiš “povrat-povećanje od 10%”, zastaneš na 99KM, pa puta broj ljudi, pa puta mjesici, pa ….c, pa ….c i dođe se do uštede. Čovjek bi rekao da je i vuk sit i sve koze na broju. U stvari, samo ostaju ovce za šišanje! I, naravno, poneki noj.
@ 0908966
Matematika je jasna, ali ta ušteda uopšte ne iznosi mnogo. Cijelo vrijeme je priča o smanjenju PLATE za 10%, a sindikat kao kontramjeru za “nivelaciju” traži povećanje CIJENE RADA za 10%. U konačnici će u svakom slučaju biti smanjene plate, ali ta ušteda na godišnjem nivou za sve radnike na budžetu iznosi svega par miliona maraka, onoliko koliko se “zavrne” samo na jednom tenderu za javne radove… Kada se priča o platama, socijalnim davanjima, borcima i slično, svaka marka je velika kao planina, ali kad se prave npr. putevi, par miliona gore-dole, `ajde Boga ti, pa ko još gleda te “sitnice”…