KRAGUJEVAC, Ukoliko u narednih godinu i po devet preduzeća u restrukturiranju u Kragujevcu ne nađe strateškog partnera više od 4.000 zaposlenih bi moglo da ostane bez posla.
Naime 30. jun 2014. godine određen je kao krajnji rok za restrukturiranje, poslije koga slijedi stečaj.
Riječ je o preduzećima koja godinama, a neka čak i jednu deceniju čekaju strateškog partnera, i koja direktno ili indirektno dobijaju subvencije, odnosno ne plaćaju struju, grijanje, doprinose i drugo.
Plate su u većini tih preduzeća minimalne, a ima slučajeva i da se kao takve isplaćuju sa zakašnjenjem od nekoliko mjeseci.
U gradskom vijeću Kragujevca kažu da i država i rukovodstva preduzeća treba da rade zajedno na pronalaženju strateškog partnera, dok u Samostalnom sindikatu Kragujevca tvrde da je “određivanje krajnjeg roka besmisleno” i da je od početka model privatizacije pogrešan, i predlažu radničko akcionarstvo.
“U ovom trenutku imamo rješenje za dva preduzeća, dok bi kod ostalih na pronalaženju strateškog partnera ili mogućnosti da samostalno posluju trebalo zajedno da rade i država i rukovodstva”, izjavio je član gradskog vijeća za privredu i privatno preduzetništvo Dalibor Jekić.
Prema njegovim riječima, država treba da otpiše ogromna dugovanja koja ta preduzeća imaju, a rukovodioci da ne čekaju rješenje od države, već da sami predlažu mjere za samoodrživo poslovanje.
“Radimo na tome da preduzeća ‘Zastava bezbjednost’ sa 80 radnika bude gradska firma”, rekao je Jekić i naveo da je riječ o preduzeću koje se bavi obezbjeđivanjem objekata i servisiranjem protivpožarnih aparata, i da su procjene, da bi poslije otpisa dugova moglo da samostalno posluje.
Takođe, radi se na tome, dodao je Jekić, da ‘Energetika’ sa 527 zaposlenih, koja je sedam godina u restrukturiranju, postane gradska firma.
“U ovom trenutku u najtežoj poziciji je saobraćajno preduzeće “Autosaobraćaj” sa 526 radnika, gdje se predlaže socijalni program za oko 300 zaposlenih”, rekao je Jekić i dodao da u tom preduzeću rade za minimalac.
Prema njegovim riječima, preduzeće “21.oktobar” sa 290 zaposlenih, proizvodi dijelove za slovenačku firmu ‘Gorenje’ i moglo bi vrlo brzo da bude samostalno, ako bi država investirala u mašine i opremu, jer oni sami to ne mogu zbog teške finansijske situacije. U tom preduzeću, za koje na četiri aukcije nije bilo kupaca, zaposleni dobijaju minimalac.
U teškoj poziciji je i preduzeće “Metal sistemi” sa 266 radnika, gdje je privatizacija poništena, a u nezavidnom položaju je i fabrika Zastava Kamioni sa 736 radnika, kao i druga preduzeća iz grupe “Zastava vozila” čija su dugovanja više stotina miliona dinara.
“Određivanje roka za restrukturiranje je besmisleno, jer ako 10 godina nisu mogli da nađu strateškog partnera neće to uspjeti ni u narednih godinu i po dana”, kaže predsjednik Samostalnog sindikata Kragujevca Jugoslav Ristić.
Prema njegovim riječima, jedno od rješenja je radničko akcionarstvo što je, kako ističe, i u svijetu priznat model, ili da država bude organizator proizvodnje, kroz uključivanje sve društvene infrastrukture i poštovanja zakona, a radnici da shvate da samo radom mogu da osptanu.
“Model privatizacije koji se primjenjuje od 2002. godine, očito je potpuno promašen, jer je industrija uništena, tako da danas imamo preduzeća koja nemaju strateškog parntera, a ona koja su privatizovana, imaju znatno manje zaposlenih nego ranije”, naveo je Ristić.
Vlada Srbije je prošle sedmice usvojila izmjene i dopune Zakona o privatizaciji, kojima se u jednoj tački ograničava rok za restrukturiranje preduzeća na 30. jun 2014. godine, uz napomenu da tog datuma neće nestati, već će sa njih biti skinuta zaštita od povjerilaca. Tanjug