SARAJEVO, Agencija za rad i zapošljavanje BiH raspolaže podacima da je trenutna anketna stopa nezaposlenosti 28 odsto, dok je broj nezaposlenih lica na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja 31. avgusta iznosio 545.881, što govori o veoma teškom stanju na tržištu rada u BiH.
“Prognoze su nezahvalne. Tržište rada zavisi od ukupnog obima ekonomskih aktivnosti, a situacija u tom pogledu nije dobra i ne pogoduje otvaranju novih radnih mjesta”, izjavio je Srni stručni saradnik za informisanje Agencije za rad i zapošljavanje BiH Boris Pupić.
On je podsjetio na generalnu ocjenu iz Plana o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u BiH za ovu godinu /Plan/, kojeg je nedavno usvojio Savjet ministara BiH, prema kojoj je ekonomska situacija u prošloj godini bila veoma teška, jer su postignuti samo simbolični pomaci u pozitivnim makroekonomskim kretanjima.
BiH je očuvala stabilnost nominalnih ekonomskih indikatora, to jest sačuvala je domaću valutu, fiksirala devizni kurs i politiku valutnog odbora, kao i nisku stopu inflacije.
“Ali, i dalje ostaju negativna kretanja realnih ekonomskih indikatora koji pokazuju probleme u funkcionisanju ekonomije, pošto su i dalje visoki nezaposlenost i deficit trgovinskog i platnog bilansa. Očigledan je pad direktnih stranih investicija, budžetski deficiti, nedovoljna stopa ekonomskog rasta…”, precizirao je Pupić.
Ekonomski oporavak, koji je počeo 2010. godine, usljed posljedica dužničke krize u evrozoni, izložen je riziku pada ekonomske aktivnosti.
Pupić ističe da su izostajanje napretka u strukturalnim reformama, slaba fiskalna koordinacija i odsustvo jasne strategije ekonomske politike učinili BiH osjetljivom u trenutku kada se nalazi u nepovoljnom ekonomskom okruženju.
Istovremeno, smanjena mogućnost zaduženja, uz smanjen priliv doznaka građana BiH iz inostranstva, te zaustavljanje oporavka na tržištu rada, dovelo je do negativnog efekta na domaću potrošnju i kupovnu moć građana, a time i na ukupan nivo rasta ekonomije u BiH.
Zbog globalne ekonomske krize smanjene su potražnja za radnom snagom i perspektive zapošljavanja u mnogim zemljama, pa tako i u BiH.
S obzirom na drastično smanjenje priliva stranih investicija u BiH u odnosu na region i prethodni period, te pad kreditnog rejtinga BiH, realno je očekivati da će posljedice krize na tržištu rada biti prisutne i u ovoj godini, navodi se u Planu.
Opšte stanje na tržištu rada u BiH i dalje je veoma teško. Tokom 2011. godine zabilježen je stalni rast učešća nezaposlenih koji su bili u radnom odnosu i korisnika prava na novčanu naknadu.
Iz toga se može zaključiti da je rast nezaposlenosti lica koja su prethodno bila u radnom odnosu velikim dijelom uslovljen smanjenjem privrednih aktivnosti usljed produženog uticaja svjetske ekonomske krize i smanjenja ukupne zaposlenosti u procesu restrukturisanja preduzeća, na šta ukazuje i podatak većeg broja otkaza ugovora na određeno vrijeme.
Evidentno je da postoji i strukturna neravnoteža na tržištu rada, koja se manifestuje kroz neusklađenost ponude i tražnje za radnom snagom u pogledu zanimanja, obrazovanja, kvalifikacija ili regionalnog rasporeda.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječan broj zaposlenih lica u prošloj godini iznosio je 691.548, od čega je 280.934 ili 40,6 odsto žena. U odnosu na prosjek 2010. godine, broj ukupno zaposlenih u pravnim licima povećan je za 1,5 odsto.
U prošloj godini zabilježen je rast nezaposlenosti na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u BiH, iako je postojao pozitivan trend rasta novozaposlenih lica sa evidencija na biroima zavoda i službi za zapošljavanje.
Prosječan broj nezaposlenih lica u prošloj godini iznosio je 529.690 i u odnosu na prosjek u 2010. godini povećan je za 11.850 ili 2,3 odsto.
Od ukupnog broja lica koja traže zaposlenje u prošloj godini bilo je 266.429 ili 50,3 odsto žena. Što se tiče kvalifikacione strukture, najveće učešće u ukupnoj nezaposlenosti u 2011. godini činila su lica sa trećim stepenom obrazovanja KV radnici 35,2 odsto, zatim NKV radnici 30,6 odsto, te radnici sa SSS 24,6 odsto.
U BiH povećan je broj korisnika prava po osnovu nezaposlenosti – u decembru 2011. godine novčanu naknadu koristila su 10.634 lica ili 1,98 odsto od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih osoba.
Ovaj broj se u odnosu na isti period 2010. godine, kada je novčanu naknadu koristilo 7.686 osoba, povećao za 2.948 ili 38,4 odsto.
Pravo na zdravstvenu zaštitu u decembru 2011. godine ostvarilo je 380.249 lica, što je 70,8 odsto od ukupno registrovane nezaposlenosti u BiH.
U 2011. godini, sa evidencija Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH ukupno je zaposleno 78.843 nezaposlenih lica. Broj zaposlenih u odnosu na 2010. godinu bio je veći za 5.215 lica ili 7,1 odsto.
Gledajući podatke iz Ankete o radnoj snazi, u više od 2,5 miliona radno sposobnih lica, više od 1,1 milion kvalifikuje se kao ekonomski aktivno, a nešto iznad 1,4 miliona kao ekonomski neaktivno.
Podaci pokazuju da je manje od polovine radno sposobnog stanovništva iznad 15 godina starosti u BiH aktivno. Stopa aktivnosti od 44 odsto vrlo je niska po međunarodnim standardima.
Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi za prošlu godinu, u BiH radnu snagu /ekonomski aktivno stanovništvo/ činilo je 1.126.983 lica, dok je broj neaktivnih iznosio 1.433.852 lica.
Stopa zaposlenosti manja je u odnosu na 2010. godinu za 0,6 odsto i u 2011. godini iznosila je 31,9 odsto. Stopa nezaposlenosti povećana je i za nivo BiH u 2011. godini iznosila je 27,6 odsto odsto.
Agencija za rad i zapošljavanje BiH, u skladu sa osnovnim ciljem Strategije zapošljavanja u BiH od 2010-2014. godine provodiće planske aktivnosti s ciljem povećanja kvaliteta i kvantiteta radnih mjesta, kao promocije socijalne uključenosti i borbe protiv nejednakosti među polovima.
Strategijom zapošljavanja posebno su utvrđeni prioritetni ciljevi:
Promocija inkluzivnog i zapošljavanjem bogatog rasta i smanjenje deficita produktivnog zaposlenja i dostojanstvenog rada; Unapređenje zapošljivosti žena i muškaraca, a naročito iz najugroženijih grupa; kao i Unapređenje efikasnosti i upravljanja politikama i institucijama tržišta rada.
U skladu sa trenutnom situacijom na tržištu rada, kao i strategijama zapošljavanja na nivou države i entiteta, akcionim programima zapošljavanja i programima rada za 2012. godinu, zavodi i službe zapošljavanja u BiH opredijelili su se za osnovne smjernice i politike tržišta rada koje predviđaju mjere koje se odnose na:
Preduzimanje mjera na ublažavanju negativnih efekata svjetske ekonomske krize koji se reflektuju i na tržište rada; te Podsticanje zapošljavanja ili samozapošljavanja teško zapošljivih kategorija nezaposlenih lica.
Te smjernice obuhvataju i Stvaranje kvalitetnije ponude radne snage na tržištu rada s ciljem prilagođavanja nezaposlenih lica promjenama na tržištu rada i stvaranje jednakih mogućnosti pristupa tržištu rada za sve; Provođenje socijalnih programa na tržištu rada i ostvarivanje prava nezaposlenih lica po osnovu nezaposlenosti.
Planirano je i jačanje posredničke funkcije zavoda i službi zapošljavanja s ciljem efikasnijeg pružanja usluga poslodavcima i nezaposlenim licima, te dalje aktivnosti na jačanju funkcije profesionalnog informisanja i usmjeravanja.Za značajniji rast nezaposlenosti neophodan intenzivan eknomski rast.
Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH poručuju da su u planiranju politika tržišta rada zavodi i službe zapošljavanja u BiH suočeni sa ograničenim finansijskim mogućnostima, tako da su prioriteti u finansiranju realizacija zakonskih obaveza u vezi sa materijalnom i socijalnom sigurnosti nezaposlenih lica /novčana naknada, zdravstvena zaštita i programi socijalnog zbrinjavanja/, pa tek onda mjere aktivne politike zapošljavanja.
Da bi se omogućio značajniji rast zaposlenosti, potrebno je da privreda BiH ostvari visoke stope ekonomskog rasta. Najveći makroekonomski izazov u narednom periodu jeste povećati domaće javne i privatne investicije, uz iniciranje veće stope domaće štednje, kao i višeg obima stranih direktnih investicija, navodi se u Planu.
Kako je navedeno, investicije bi omogućile otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje stope nezaposlenosti, koja je za sada i dalje među najvećim u regionu.
Značajno poboljšanje bilo bi vezano i za reforme u oblasti socijalne politike, gdje bi razgraničenje statusa nezaposlenih lica koja aktivno traže posao i statusa lica koja su prijavljena kao nezaposlena radi korištenja određenih prava i socijalnih davanja dala značajniji stimulans smanjenju nezaposlenosti, jer bi na evidencijama nezaposlenih ostali samo oni koji aktivno traže posao.
Potrebno je i provesti reforme u fiskalnoj politici koje se tiču smanjenja oporezivanja rada i međusobne harmonizacije između entiteta, što bi uticalo na smanjenje neformalnog sektora ekonomije i pojave rada “na crno”.
U kontekstu poboljšanja politika tržišta rada, Agencija predlaže nadležnim institucijama u BiH da pristupe izmjenama postojećih zakonskih rješenja kojima bi se zavodi i službe zapošljavanja oslobodili socijalnih funkcija – da ukinu administriranje /i finansiranje u Federaciji BiH/ zdravstvenog osiguranja nezaposlenih lica preko zavoda i službi zapošljavanja u BiH i da bolje definišu ciljne grupe u svrhu preduzimanja mjera za stimulisanje zapošljavanja.
Preporuke se odnose i na potrebu daljeg jačanja kadrovskih kapaciteta i modernizaciju javnih institucija iz oblasti zapošljavanja; promociju programa kojima se pospješuje mobilnost radne snage na cijeloj teritoriji BiH, i jačanja uloge i uticaja relevantnih partnera na tržištu rada /sindikat-poslodavci-vlada/ u rješavanju problema u oblasti zapošljavanja. Srna
