BEOGRAD, U Srbiji je gotovo sve skuplje nego u ostatku Evrope. Razlog leži u činjenici da je Srbija mala privreda sa malim brojem proizvođača, gdje onda sve vuče netržišnom ponašanju, pa i monopolima – kaže u razgovoru za „Novosti“ profesor Nebojša Savić, sa beogradskog Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju.
* Ako je tako, onda ni država ne treba da, u pregovorima sa EU insistira na visokim carinama i štiti domaće proizvođače hrane od konkurencije iz Evrope…
– Naš cilj treba da bude da napravimo tržište kakvo ima Evropska unija. Ključni uslovi za to su funkcionisanje pravne države i slobodnog tržišta u pravom smislu te riječi. Primjer su države poput Švajcarske ili Norveške.
* Koje nisu članice EU…
– A zašto? Jer u ovim zemljama postoje i pravna država i mehanizmi po kojima sve cijene određuje tržište. Ukoliko bismo primjenili sličan model ni kod nas ne bi bilo drugačije. Zasad funkcionišemo u sistemu u kojem nema rivaliteta, već se svi odnosi na tržištu vrlo brzo monopolizuju.
* Može li to, donošenjem nekih mjera, država kratkoročno da riješi ili bar ublaži?
– Država ima vrlo visoko učešće upravo u stvaranju monopola. Preko 40 odsto ukupnih cijena je danas pod kontrolom države.
* Znači, najbolje bi bilo da se država ne miješa u tržište?
– Zadatak države je jasan. Konkurentnost naše privrede je, u odnosu na Evropu, pa i na region, bukvalno na dnu. Svake godine, stanje konkurentnosti naše ekonomije je sve gore. Ključni uzroci za to su postojeći uslovi poslovanja, odnosno ambijent u kome firme posluju. Pored toga, i dalje nam je izrazito loša infrastruktura. Nemamo dobre puteve, luke, loš nam je avio-saobraćaj. Kako nas u tom pogledu vide strani investitori pokazuju analize Svjetske banke i Svjetskog ekonomskog foruma. Na rejting listama smo, uglavnom po svim parametrima, na dnu.
* Privrednici iz Hrvatske svojoj državi zamjeraju što su gradili puteve. Tvrde da bi bilo bolje da su ulagali u realan sektor koji bi, kasnije, sagradio infrastrukturu….
– Taj pristup je potpuno pogrešan. Pa, pogledajte gdje se smještaju investitori koji žele da rade u Srbiji. Svi su se koncentrisali duž Koridora 10. Ali cijeli region ima sličnu muku. Balkan je, definitivno, mjesto gdje se na nelogičan način dolazi do uspjeha, a uz logične načine, postiže neuspjeh.
* Neminovno je oslanjati se na iskustva drugih zemalja. Postoji li model koji bi pomogao Balkanu, pa i Srbiji?
– Ima uspješnih modela. Estonija je, recimo, odlučila da ako njena država ima deficit, on može biti isključivo zato što je velika investiciona potrošnja. Ne priznaju stvaranje minusa budžeta za plaćanje tekućih troškova.
* Opet se vraća na to da je potrebno utvrditi strategiju razvoja?
– Naravno da je potrebno strateški postaviti ciljeve koje želimo da postignemo, ali strategija ne smije, kao do sada, da bude kabinetska i odvojena od realnog života. Ne moramo ići daleko da vidimo kako to može da izgleda. Dovoljno je pogledati kako se Njemačka bori sa krizom. Tamo su privrednici 2008. postigli dogovor sa sindikatima. Skratili su radno vrijeme zaposlenih, jer su zaključili da je bolje skratiti vrijeme rada, nego otpuštati radnike. Iz ugla firmi ova odluka bila je isplativa. Naravno, bila je dobra i iz vizure radnika. Primaju manje plate, jer kraće rade, ali su ostali na svojim radnim mjestima. Njemačka je danas na putu izlaska iz ekonomskih problema, nije značajnije povećala broj nezaposlenih i povećala je konkurentnost svoje privrede.
* Pa iz sličnog razloga je i Vlada Srbije odlučila da ne otpušta zaposlene u državnom sektoru?
– Čini mi se da se samo kod nas ne otpušta višak zaposlenih u državnoj upravi i da se, uz to, samo njima povećavaju plate. Pitanje je samo kakvu onda država poruku šalje privatnom sektoru. A upravo taj sektor treba da bude nosilac razvoja i nove zaposlenosti. To može samo ako država, prethodno, učini sve što je njen posao.
Ništa na riječ
* Država je počela da uklanja administrativne prepreke. Mislite li da to čini dovoljno brzo i efikasno?
– Započeli su tu priču, ali ona mora da bude istjerana do kraja. Nije dovoljno da mi mislimo da smo atraktivni za ulaganja, u to moraju da se uvjere i oni koji imaju kapital i namjeru da investiraju. Novosti