BEOGRAD, Dinar i dalje obara neslavne rekorde slabeći iz dana u dan, dok mu Narodna banka Srbije, koja u ovom trenutku jedina ima slamku za njegov spas, ne pomaže mnogo, iako gotovo svakodnevno interveniše.
Evro je zvanično premašio i 112 dinara, dok ga građani mogu kupiti za minimum 113 dinara u mjenjačnicama, a u bankama moraju da plate i gotovo 115 dinara. Ekonomisti se slažu da će bolji dani za devizni kurs doći tek kada se sjedne za sto sa Međunarodnim monetarnim fondom i nastave pregovori, koji moraju da imaju obavezujući karakter.
Evro iznosi 112,23 dinara i za godinu dana oslabio je 11,2 odsto, dok je NBS od početka godine prodala 753,5 miliona evra, ali ga nije obuzdala. Ni doznake iz inostranstva nisu imale gotovo nikakvog uticaja na kurs, bez obzira na to što su gastarbajteri unijeli u prva dva mjeseca oko 240 miliona evra, a toliko najvjerovatnije i od marta do maja.
– Sve je veća glad za devizama i taj trend će se nastaviti sve dok se ne “odmrznu” razgovori sa MMF i aranžman za razliku od dosadašnje situacije postane obavezujući – kaže za “Novosti” Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu. – Zbog recesije u evrozoni smanjena je mogućnost za izvoz, a to znači manje deviza, investitori bježe u evro zbog neizvjesnosti, ne toliko zbog situacije u Srbiji, nego prije svega u Grčkoj, i što je veoma važno, banke će iznositi novac svojim maticama, samo će zadržavati štednju.
Sve je očiglednije, kako kaže Đukić, da će se zdravo jezgro evrozone izdvojiti, a to ukazuje na to da će ulagači biti preobazrivi za tržišta poput Srbije, tako da se ove godine u Srbiji ne mogu nadati značajnom prilivu investicija.
Narodna banka Srbije u četvrtak je odlučila da zadrži referentnu kamatu na 9,5 odsto, što je signal investitorima da će imati i dalje visoku cijenu na dinarske vrijednosne hartije.
– Stabilnost kursa je ugrožena posljednjih mjeseci. Priliv doznaka tokom praznika ili ljetnjeg perioda često uliva nadu da može doći do određene stabilizacije, ali se uglavnom radi o iznosima koji u sumi nisu dovoljni da pokriju manjak deviza po osnovu spoljnotrgovinskog deficita, odnosno da omoguće stabilan kurs sam po sebi – kaže Jasna Atanasijević, glavni ekonomista Hipo-Alpe-Adrija banke. Novosti