Zastrašujuća zemlja

BANJALUKA, Prije nekoliko dana mediji su objavili da BiH zauzima drugo mjesto na listi deset “zastrašujućih zemalja” za turističke posjete – ako bi neko od tih turista kojim slučajem ostao malo duže u BiH, sigurno je da bi veoma brzo shvatio da joj, po mnogo čemu, zasluženo ta pozicija i pripada.

Nije sigurno da su autori te liste mislili na podatke koji će biti izloženi, ali su oni, sami po sebi, dovoljno strašni.

Već godinama mnoge bezbjednosne službe i agencije ukazuju na činjenicu da je BiH omiljena destinacija islamskih terorista i da se u ovoj zemlji nalazi čak nekoliko kampova za njihovu obuku.

Osim toga, dovoljno zastrašujuće djeluju i neki ekonomski pokazatelji koji govore o velikoj nezaposlenosti, izuzetno niskom standardu stanovništva, prevelikoj javnoj potrošnji, korupciji i kriminalu.

Tako se, na primjer, u izvještaju Svjetske banke, koji je objavljen u martu ove godine, kaže da BiH troši čak 13 odsto bruto društvenog proizvoda samo na plate zaposlenih u državnoj administraciji. Taj procenat izgleda zastrašujući tek ako se zna da se iz tih sredstava plaća više od 70 hiljada činovnika na raznim nivoima vlasti.

Još upečatljiviji je podatak da u ovako maloj državici postoji čak 14 vlada i isto toliko parlamenata u kojima volju naroda navodno štiti više od 600 izabranih predstavnika. Kakva je to zemlja u kojoj postoji gotovo 200 ministara i veliki broj njihovih zamjenika, pomoćnika, savjetnika, šefova kabineta i još ogroman birokratski aparat koji ih opslužuje?

Tu, naravno, ni približno nije kraj činovničkoj megalomaniji. Niko još nije precizno izračunao koliko u BiH na različitim nivoima vlasti ima raznih agencija, uprava, upravnih organizacija, direkcija, komisija i ko zna kako se sve zovu razne institucije koje uglavnom služe da bi se u njima dobro uhljebili politički istomišljenici i razni poslušnici.

“Za mnoge od tih institucija koje su nelegalno formirane na nivou BiH mi u Republici Srpskoj nismo znali ni da postoje. Šta se radi u tim institucijama i za koga, kome su odgovorne i koliko imaju zaposlenih – za nas su to takođe nepoznanice. Poznato nam je samo da troše mnogo budžetskog novca. Ne bi to bio problem kada bi iza tih institucija stajali dobri rezultati”, rekao je doktor ekonomskih nauka Duško Jakšić.

On kaže da su mnoge institucije na nivou BiH nastale u nekim haotičnim uslovima i da je cilj njihovog osnivanja uglavnom bio da se zaposli što više podobnih bošnjačkih činovnika i da se na taj način pokaže predstavnicima međunarodne zajednice da država jača i da dobro funkcioniše.

“Kada je u BiH realizovan projekat međunarodne zajednice o reformi odbrane, ubjeđivali su nas da će vojska biti racionalnija, bolje opremljena i mnogo efikasnija. Sada smo svjedoci da je ta ista vojska bukvalno dovedena na prosjački štap a troši izuzetno mnogo novca poreskih obaveznika. Ti isti predstavnici međunarodne zajednice nametnuli su nam, umjesto tri, devet ministarstava na nivou BiH i mnoge krovne agencije za kojima objektivno nema potrebe.

U tim institucijama godinama se nemilice trošio budžetski novac. Sve do ove godine su sve institucije na nivou BiH krojile svoj budžet prema potrebama, a entiteti prema mogućnostima. Iz indirektnih prihoda prvo su se izmirivale obaveze prema zajedničkim institucijama a entitetima šta ostane, iako finansiraju sve najznačajnije društvene djelatnosti – zdravstvo, obrazovanje, socijalnu zaštitu, penzionere i slično”, ukazuje Jakšić.

On naglašava da su zbog toga mnoge zajedničke institucije, formirane na nivou BiH, preskupe u odnosu na ono šta rade i kakve rezultate ostvaruju.

“Puno tih institucija je nepotrebno i BiH bi morala pronaći način da ih se oslobodi. Za institucije za čijim postojanjem postoji potreba treba onda utvrditi cijenu njihovih usluga. Interesantno je da entitete skoro i ne interesuje šta i kako rade u tim zajedničkim institucijama i ko se koristi njihovim uslugama. Činjenica je da ovakvo stanje ne može da traje vječno, jer to je protiv BiH.

Prije rata znali smo da je u Izvršnom vijeću ondašnje Socijalističke republike BiH radilo 5 500 radnika. Sada niko neće da kaže koliko ljudi radi u toj državnoj administraciji. Spominju se neke cifre od 22 do 25 hiljada zaposlenih, što znači da je broj radnika u državnoj administraciji veći za više od četiri puta u odnosu na predratnu BiH”, ističe Jakšić.

On je podsjetio na to da mnoge od tih institucija, koje su često nelegalno formirane na nivou BiH, uglavnom rade protiv interesa Republike Srpske. Zbog toga se zalaže za jednu ozbiljnu i detaljnu analizu rada svih zajedničkih institucija.

Jakšić je uvjeren da će ovakva analiza pokazati da bi se ukidanjem ilegalno nastalih institucija na nivou BiH i drugim uštedama, te boljom saradnjom zajedničkih institucija BiH i entiteta na nekim poslovima koji se dupliraju, moglo uštediti između 150 i 200 miliona maraka godišnje.

Kome je i zbog čega u interesu da baca toliki novac – prosudite sami.  Srna