MADRID, Španija i Argentina iskopale su naftne ”sjekire”.
Poslije odluke argentinske predsjednice Kristine Kiršner o nacionalizaciji 51 odsto akcija najveće kompanije ”crnog zlata” te zemlje ”Jasimijentos petrols fiskalesa” (JPF), inače podružnici španskog naftnog giganta ”Repsola”, Buenos Ajres je oduševljen, Madrid ogorčen, Brisel ”duboko razočaran”, Vašington najavljuje veliku debatu, dok Peking, diskretno, trlja ruke.
Akcije ”Repsola” su na španskoj berzi potonule za više od osam odsto i španska kompanija, koja ima udio od 57,4 odsto u JPF, najavljuje oštre mjere u borbi protiv argentinske odluke, uključujući borbu za kompenzaciju od najmanje 10 milijardi evra. Dok španska štampa frontalno napada, kako odluku Buenos Ajresa, tako i argentinsku predsjednicu lično, a zavanični Madrid razmatra čak i prekid diplomatskih odnosa, Kiršnerova uzvraća da je ”samo odgovorna argentinskom narodu”:
– Ne uzmičem pred prijetnjama. Ja sam predsjednik države, a ne siledžija – rekla je Kiršnerova, čija odluka je propraćena salvama oduševljenja na ulicama Buenos Ajresa.
Dok Brisel ocjenjuje da potez predsjednice Kiršner šalje ”veoma negativan signal međunarodnim investitorima”, a američka državna sekretarka Hilari Klinton tvrdi da je ”model otvorenog tržišta za energiju najbolji”, pojedini latinoamerički lideri, kao što je predsjednik naftom bogate Venecuele Ugo Čaves, i susjednog Urugvaja Hoze Muhika stali su uz argentinsku predsjednicu. Najveća ekonomija ovog dijela svijeta, brazilska, ne pokazuje zabrinutost.
U međuvremenu, argentinskom prestonicom se, kako prenose mediji, već šire glasovi o novim ulaganjima u JPF, i to iz Kine. Peking je već prije tri godine nudio Buenos Ajresu investicije u JPF teške 17 milijardi dolara. Kina, koja širi svoje interese u Latinskoj Americi, ulaskom u JPF bi napravila najveći posao sa crnim zlatom u ovom dijelu svijeta.
Arogancija
– Ne dopada mi se arogancija evropskog odgovora – rekao je predsjednik Urugvaja Muhika, dodavši da je, štaviše, odluka o privatizaciji JPF bila pogrešna. Novosti