BEOGRAD, Novac banaka koji se oslobodi kada centralna banka spusti stopu obavezne rezerve može da ide u dva pravca.
Jedan je povećanje ponude kredita uz bar malo niže kamate, a druga mogućnost je da novac završi na računima banaka iz Srbije u inostranstvu. Banke niko ne može da natjera da taj novac plasiraju privredi kroz kredite, ali zato Narodna banka Srbije može pomno da prati tok kretanja tog novca.
Ovako profesor Boško Živković, predsjednik Savjeta guvernera Narodne banke Srbije, za “Novosti” komentariše moguće posljedice najavljene mjere centralne banke, koju bi trebalo da usvoji izvršni odbor.
* Šta će se dogoditi ako banke taj novac ipak iznesu u inostranstvo?
– NBS je usvojila strategiju još 2010. da postepeno smanjuje stopu obavezne devizne rezerve. Sprovođenje tog plana bilo je otežano zbog inflacije u 2011. godini. Sada, kada se inflacija smirila, ovo je prvi pokušaj da se obavezne rezerve smanje, ali ne toliko da bi to imalo negativan efekat na inflaciju. Za sada će to biti vrlo oprezno.
* Hoće li zbog toga krediti pojeftiniti ?
– Računski gledano dolazi do pada takozvanih regulatornih troškova, što bi trebalo da dovede i do pada kreditnih kamatnih stopa. Međutim, problem je što postoji vrlo snažan faktor sa suprotnim djelovanjem koji uvećava kreditne kamatne stope i kamatnu maržu, a to je relativno veliko učešće problematičnih kredita u bilansima banaka. Oni iznose više od 20 odsto. Banke podižu maržu kako bi stvorile uslove za povećanje rezervacija. Sada imamo situaciju da dobri dužnici trpe posljedice zbog onih koji svoje dugove ne namiruju.
* Hoće li pad obaveznih deviznih rezervi uz istovremeno povećanje stope na dinarske izvore uticati negativno na proces dinarizacije koji zagovara baš NBS?
– Neće. Rezultat bi trebalo da bude pad kamatnih stopa i na dinarske kredite i na kredite indeksirane u stranoj valuti. Jer, jednostavno, pojeftinjuju izvori novca na tržištu.
* Da li su tačne tvrdnje pojedinih bankara da i sada ima dovoljno novca za kreditiranje privrede, ali to banke nerado čine?
– Banke drže ogromnu količinu novca u inostranstvu, a ovdje su hiperlikvidne. A, osim kredita stanovništvu, nema velikih kreditnih aktivnosti prema sektoru privrede. Problem je što ubrzani rast kredita svuda u svijetu, pa i kod nas, dovodi do masovnih grešaka. Banke nisu mnogo vodile računa o riziku. Sad su se osvjestile, ali imaju veliki otpor prema riziku. Poslovi sa stanovništvom tokom cijele decenije bili su lijepo pribježište velike zarade. Do 2000. godine nije bilo kredita, ljudima je trebalo mnogo toga, pa nisu pitali za cijenu. Sva sreća što sektor stanovništva još nije previše zadužen i ponaša se civilizovano. Oni mnogo poštenije i odgovornije izvršavaju svoje obaveze nego poslodavci.
Prekogranični zajmovi
* Koliko su ovdašnja preduzeća koristila mogućnost da se zaduže u inostranstvu?
– Mnogo. Imali smo ekstremno visoke obavezne rezerve, pa su ovdašnje banke, da bi ih izbjegle, pravile “bajpas” i domaća preduzeća usmjeravale na matičnu banku u inostranstvu. Ali, poznato je da tako nisu mogla da se zadužuju bilo koja preduzeća.
l jesu li, bar, oni urednije platiše?
– Tek ćemo to vidjeti, ali čini se da i u prekograničnim kreditima ima mnogo problematičnih. Jer, riječ je o velikim poslovima, visokorizičnim, poput finansiranja tržnih centara, nekretnina…
Benzin pritiska
* Gorivo je od početka godine poskupjelo za gotovo 15 dinara po litru. Može li to donijeti veći rast cijena od planiranog cilja?
– Pritisak na inflaciju koji dolazi sa cijenama goriva nije banalan. Očekivali smo da će cijena derivata u prvom tromjesečju ići do 2,5 odsto, imajući u vidu svjetske cijene nafte. Sada je primjetno ne baš malo ubrzanje, pa je doprinos inflaciji uvećan na 0,4 procentna poena, što je prilično snažan uticaj. Naša procjena je da će u prvom kvartalu cijene derivata doprinijeti ukupnoj inflaciji sa otprilike jednom šestinom. Nije naivno, ali za sada nismo utvrdili opasnost da cijene goriva utiču na povećanje inflacije iznad projektovane. Novosti
