BUDIMPEŠTA, Uprkos protestima i iz Brisela i MMF-a, parlament Mađarske prihvatio je reformu Centralne banke, a Vlada Viktora Orbana nada se da će tako izbjeći mjere štednje.
Smisao reforme Centralne banke u Mađarskoj jeste u većem broju članova Nadzornog odbora te institucije, koje bi birao parlament prema trenutnoj stranačkoj usmjerenosti.
Pravi cilj tog, kako navode opozicija i kritičari, napada mađarske vlade na Centralnu banku zapravo je nadzor nad deviznim rezervama kojima banka raspolaže i koje iznose oko 35 milijardi evra.
Glasanje o novom Zakonu o Centralnoj banci, uoči božićnih praznika, nije bilo slučajno, a šef poslaničkog kluba vladajuće stranke Fides rekao je: “MMF i EU otišli su kućama da čekaju Djeda Mraza”.
Time je želio da kaže da Orbanova stranka, sa svojom dvotrećinskom većinom u parlamentu, sad može da radi šta joj je volja.
Zakon je usvojen istovremeno sa novim Zakonom o političkim strankama i smanjivanju broja poslanika u parlamentu, tako da bi i on trebalo da stupi na snagu početkom sljedeće godine.
EU i MMF su tokom praznika pažljivo pratili šta se događa u Budimpešti. To su radili i u agencijama za procjenu kreditne sposobnosti koje su i prije petka (23. decembra) kad je zakon izglasan, Mađarskoj već spustili rejting i najavili da će tamošnja situacija biti još gora.
Radio “Dojče vele” ocjenjuje da je mađarski parlament prihvatio “put prkošenja MMF-u i EU”, jer je Orbanova vlada dugo tvrdila da će upravo njihovim programom ekonomskog oporavka, već ove godine, stopa rasta biti oko 3,6 odsto.
S obzirom na to da ni u podebljem “Nacionalnom planu za ekonomski rast”, koji je napisao mađarski ministar privrede Đerđ Matolci, stručnjaci nisu pronašli razloge za optimizam, Budimpešta bi realno mogla da bude srećna ako stopa rasta ove godine bude ne tri, nego možda nešto malo više od jednog procenta.
Upravo je Centralna banka Mađarske upozoravala Vladu da hitno treba da počne da štedi i da smanji izdatke za najmanje jednu milijardu evra. Ali, umjesto takvih mjera štednje koje bi sigurno izazvale nezadovoljstvo Mađara, Orbanova vlada odlučila je da napadne instituciju nezavisnosti Centralne banke.
Posljedice bi mogle da budu katastrofalne: kao prvo, s obzirom na to da nije izvjesno ko će zaista držati ključeve blagajne deviznih rezervi, to će još više poljuljati povjerenje u nacionalnu valutu.
Forinta je posljednjih mjeseci ionako već uveliko izgubila na vrijednosti, ali sada se čini da više nema nikoga ko bi inflaciju zaustavio.
Veliko je pitanje da li će strani investitori željeti da se nadmudruju sa političkim rukovodstvom. U lančanoj reakciji to će uplašiti i moguće investitore i međunarodni bankarski sektor. Većina banaka u Mađarskoj je u stranom vlasništvu, a nakon što su već morale da “progutaju” dodatna opterećenja koje je Orbanova vlada nametnula bankama, sve je manje vjerovatno da će one uopšte više htjeti da se bave Mađarima i ulažu u tu zemlju.
Neke banke, kao što je ekspozitura austrijske “Viner ersten bank”, već su najavile zatvaranje četvrtine poslovnica u toj zemlji, a sve su glasnije najave da će se neke banke potpuno povući sa mađarskog tržišta.