BEOGRAD, Dok ne stigne na raf, cijena većine namirnica u Srbiji poraste i do 40 odsto. Ako država, kako je najavljeno, ograniči trgovačku zaradu na 10 odsto, ulje, šećer, mlijeko, meso, mogli bi da pojeftine od 7 do 15 odsto.
Tako litar dugotrajnog mlijeka, koji sada košta od 76 do najčešće 85 dinara, uz smanjenu maržu ne bi trebalo da bude skuplji od 69 dinara. Računica pokazuje da se do ove cijene dolazi kada se trenutnoj veleprodajnoj cijeni tog mlijeka od 53 do 60 dinara, zavisno od mliječne masti, doda marža od 10 odsto i PDV od osam odsto. To znači da prometnici samo na mlijeku zarade i do 40 odsto.
– To je jedan od mnogobrojnih primjera koji pokazuju da kod nas najviše zarađuju trgovci – kaže Goran Papović, potpredsjednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije. – Država mora, kao i svuda u svijetu, da ograniči marže na osnovne namirnice koje se svakodnevno kupuju. Stalno pozivanje na slobodno tržište i slobodno formiranje cijena je čista demagogija i u ovim uslovima predstavlja klasičan monopol. Zato je važno da uđu novi veliki trgovinski lanci, jer su postojeći uništili male radnje, zauzeli svoje mjesto na tržištu i ponašaju se samovoljno, što im je omogućila sama država.
Papović dodaje da velike zarade trgovci ostvaruju i na rabatima kojim ucjenjuju proizvođače pa, ako neki proizvođač želi da se njegova roba nađe u jednom prodajnom lancu mora da plati i značajan rabat, što trgovci nigdje ne prikazuju.
Kako gotovo dvije trećine porodičnog budžeta građani troše na hranu, normalno je zašto se cijenama ulja, šećera, brašna poklanja toliko pažnja. Vlada Srbije bi do kraja godine mogla da donese odluku kojom će se marže na šećer, brašno, mlijeko, meso i ulje ograničiti, i to vjerovatno na maksimalno deset odsto, kako se nezvanično saznaje.
Iako trgovci nerado govore o visini marži i uglavnom ističu da su na osnovnim životnim namirnicama marže jednocifrene, u toku nedavnog sastanka sa ministrom poljoprivrede i trgovine Dušanom Petrovićem ipak se nisu saglasili da se marže za tu kategoriju proizvoda ograniče na deset odsto.
– U normalnim uslovima smanjenje marži ne bi toliko osjetio potrošač, ali u postojećim uslovima besparice, nizak standard, male zarade mjeri se svaki dinar – kažu stručnjaci. – Formiranje maloprodajnih cijena je proces u kome najviše ispaštaju primarni proizvođači i potrošači. Otkupne cijene primarnih sirovina u Srbiji izuzetno su niske, a maloprodajne cijene gotovih proizvoda previsoke.
Pojedini ekonomisti smatraju da ograničenje marži nije rješenje i da umjesto toga treba pustiti zainteresovane trgovce da uđu na tržište Srbije.
– Ako se smanje zarade na prodaji osnovnih namirnica, trgovci će posebno u velikim sistemima podići cijene kod drugih artikala i tako nadomjestiti tu razliku – smatra Dragovan Milićević, ekonomista. – Da bi namirnice pojeftinile potrebno je najprije urediti tržište, podići konkurentnost i naravno kupovnu moć stanovništva.
Košta i ulazak
Javna je tajna da od prvog „ulaska“ u prodavnicu proizvođači ništa ne dobijaju. A za svaki novi proizvod dobavljač plaća određenu tarifu. Tome treba dodati plus izdatak za pozicioniranje, ali i za oglašavanje unutar prostora, i to se posebno plaća.
Povraćaj robe
Pravnim aktima biće regulasan i odnos povraćaja robe. Kako saznajemo, ukinuće se kategorija „bezuslovnog povraćaja“ robe i taj dio poslovanja između proizvođača i trgovaca biće riješen kao i u svijetu. To znači da će trgovac svom dobavljaču moći da vrati najviše do jedan odsto naručene robe. Ovakav potez se u svijetu pokazao kao pozitivan, jer su trgovci vodili računa koliko robe naručuju i u interesu im je da je što prije prodaju. Novosti