ATINA, Kriza uzima danak i surovo vraća u vrijeme nemaštine za koje su Grci mislili da je zauvijek zaboravljeno. Oživljavaju slike iz doba kada se nije imalo, kada se živjelo teško, kada su đaci praznih stomaka dolazili u škole.
“Djeca idu u pocjepanim cipelama i iznošenoj odjeći. Gladna su“, priča učitelj Dimitris Margiolis iz osnovne škole u atinskoj opštini Ambelokipi, podsjećajući na šok kada se otac troje đaka iz njegove škole ubio jer je šest mjeseci bio bez posla.
Pedagozi iz Prvog udruženja učitelja osnovnih škola zajedno su sa roditeljima u Atini izašli na miting kako bi skrenuli pažnju na stanje u mnogim porodicama u kojima đaci gladuju.
Ogorčeni su što Ministarstvo obrazovanja nema sluha za zahtjeve da se hitno u školama otvore đačke kuhinje i pripreme skromni obroci. Zatvaraju se, kažu, oči pred činjenicom da dobrotvorna organizacija Negovateljice Atine dnevno priprema preko 5.000 obroka za djecu lošeg imovnog stanja u oko 300 gradskih škola.
“Stanje podsjeća na ono od prije šest decenija. Školske kuhinje,mlijeko u prahu i sendviči ponovo su za mnoge đake spas, jedini obrok“, piše list Avrijani.
Međunarodni kreditori su za spas od dužničke krize Grčkoj namjenili 130 milijardi evra, ali zahtjevaju rigorozne mjere štednje, smanjivanja plata i penzija i nova otpuštanja.
“Ljudi se mnogo čega odriču da bi sastavili kraj sa krajem, ali i tome ima kraja. Ne grijju se jer su nafta i gas skuplji, idu pješke, ne kupuju odjeću, nemaju za kiriju. Mnogima će isjeći struju jer ne mogu da plate porez na stanove koji je vezan za ovaj račun”, kaže Teodora Zari.
Riječ je, prije svega, o skromnim penzinerima, porodicama u kojoj su oba roditelja ostala bez posla, onima koji gladnu djecu šalju u školu, o starim ljudima koji moraju da kupe lijekove.
Efsatios Jakovidis, prodavac iz skromne bakalnice u kojoj su glavni kupci bili penzioneri iz kraja, ima najbolji pregled situacije.
“Mnogo manje se kupuju sredstva za kućnu higijenu. Traži se jeftiniji toalet papir. Ljudi kupuju po nekoliko jaja i samo onoliko hljeba koliko će pojesti. Mnogi su uplašeni od onoga što čuju na TV i ne znaju hoće li biti gore“, kaže Jakovidis.
Ne bez razloga, treće izdanje knjige “Recepti za gladovanje” ponovo je razgrabljeno u atinskim knjižarama, iako primjerak košta 15 evra.Autor, istoričar Eleni Nikolaidu, 18 mjeseci je sakupljala recepte koji su u Drugom svjetskom ratu Atinjanima pomogli da prežive okupaciju.
U knjizi koja je nastala na osnovi desetina novinskih članaka iz perioda 1941–1944. na osnovu kolumni u kojima se savjetovalo kako preživjeti rat i glad, autorka podsjeća na osnovna pravila gladovanja: žvakati hranu toliko dugo dok se želucu ne učini da je dobio mnogo više hrane nego što jeste i da je – pun. Sakupljati mrvice, jer na kraju nedjelje i od njih će nešto moći da se napravi. Nikad ništa od hrane ne bacati!
“Suvo grožđe, masline, trave i komadići hljeba bili su hrana koja je mnoge Grke spasila od gladi i smrti“, kaže Nikolaidu u jednom TV intervjuu i podsjeća da danas devet od deset Grka mjenja svoje navike u ishrani, manje kupuje hrane i manje jede,odlučuje se za jeftinije namirnice.
Naravno da današnju dužničku krizu ne treba porediti sa onom ratnom, ali je činjenica da sve više djece u školu odlazi gladna i da roditelji razmišljaju o ručku bez mesa.”
“Ljudi se već navikavaju na novo stanje, polako odriču od mnogo čega. Manje kupuju, ne dolaze u restorane, manje telefoniraju, manje griju stanove. Kupuje se samo ono što je neophodno, ništa se ne baca, rjeđe se jede meso, koriste se ’mršavi recepti’: pasulj sa krompirom, blitva i drugi zeleniš, prave se sarmice sa rižom“, kaže Sendi Belesi. Politika