NJUJORK, Kurs evra na svjetskim valutnim tržištima prošle je sedmice znatno oscilirao jer su ulagači nervozno reagovali na svaku vijest uoči samita Evropske unije na kojem se odlučivalo o sudbini evrozone i odluke Evropske centralne banke (ECB) o labavljenju monetarne politike.
Kurs evra prema američkoj valuti ostao je na sedmičnom nivouskoro nepromijenjen, na 1,3386 dolara, dok je u odnosu na japanski jen oslabio 0,7 odsto, na 103,65 jena. I dolar je oslabio prema jenu, pa joj je cijena pala za 0,4 odsto, na 77,63 jena. U vrlo nervoznom trgovanju cijena evra oscilirala je prošle sedmice između 1,3289 dolara, najnižeg nivoa u sedam dana, i 1,3440 dolara, zavisno o vijestima iz Evrope o pregovorima uoči samita EU-a. Veći pritisak na evro uslijedio je u četvrtak, nakon što je Evropska centralna banka poručila da ne kani povećati program kupovne obveznica prezaduženih članica evrozone. Predsjednik ECB-a Mario Draghi je rekao kako kupovina državnih obveznica ne može trajati unedogled.
“To je krupna stvar, budući da se puno ulagača oslanjalo na ECB, a banka je u stvari tržištima iznenada izmaknula tlo pod nogama. Prisutan je određen šok jer je ranije ECB sugerisao da će banka, ako čelnici EU-a srede stvari, intenzivirati kupovine obveznica i pružiti podršku. Predsjednik ECB-a Draghi sada sugeriše da je iznenađen takvim tumačenjem i da nije signalizovao velike kupovine obveznica”, kazao je Brian Dolan, strateg u Forex.com-u. Slabljenje evra bila je i posljedica gubitka njegove prednosti u odnosu na američku i druge valute s niskim kamatnim stopama, nakon što je ECB snizila ključnu kamatu za 0,25 postotnih bodova, na rekordno niskih jedan odsto.
Ipak, u petak je evro ojačao, a podršku su mu pružili planovi kineske centralne banke o uspostavljanju 300 milijardi dolara vrijednog fonda za upravljanje investicijama u SAD-u i Europi. Prema Reutersovim izvorima, riječ je o planovima koje je Kina osmislila prije nego što je započela dužnička kriza u evrozoni, a cilj im je poboljšati prinose na kineske devizne rezerve.
Na sporazum čelnika EU-a o strožem provođenju budžetskih pravila u evrozoni evro nije znatnije reagovao jer to nije promijenilo gledišta ulagača da neće biti brzog rješenja za dužničku krizu evrozone. Iako je postignut određen napredak na putu pronalaska rješenja za dužničku krizu, analitičari smatraju da nije vjerojatno da su čelnici EU-a učinili dovoljno da bi uvjerili ECB da značajno poveća iznose za kupovinu obveznica jako zaduženih zemalja kako bi se stabilizovala njihova tržišta obveznica.
Prema izvorima iz ECB-a, centralna banka odredila je semični gornji limit za kupovine obveznica u iznosu od 20 milijardi evra i za sada ne razmatra veće akcije. “Ishod samita, zajedno sa konferencijom za štampu ECB-a, povećava vjerojatnost da S&P neće provesti svoju prijetnju o smanjenju rejtinga zemalja članica EU-a u nadolazećim danima”, kazao je Adam Cole, globalni čelnik valutne strategije u RBC Capital Marketsu. S&P je u ponedjeljak stavio na razmatranje dugoročne rejtinge za 15 od 17 članica evrozone radi mogućeg sniženja, što obično znači da bi mogli biti sniženi u roku od najviše tri mjeseca. “Tržište želi brzo rješenje, što nije moguće. Države smanjuju svoje deficite, što je negativno za rast u srednjem roku, i taj će proces potrajati”, kazao je Marcus Hettinger, analitičar u Credit Suisseu.
Hina
