MOSKVA, Kada se nađu u teškoj budžetskoj situaciji, vlasti svih zemalja sve češće pribjegavaju uvođenju neobičnih poreza – od poreza na slano, slatko i masno do poreza na milionere i mrtve rođake!?
U Mađarskoj je stupio na snagu tzv. “slatki porez” na prehrambene proizvode sa velikim sadržajem soli i šećera.
Mađarski proizvođači bombona, čipsa, grickalica i torti, kao i osvježavajućih napitaka, treba da uplate u budžet od pet do dvadeset odsto vrijednosti proizvoda, prebacujući, naravno, uplaćene sume na potrošače. Kada je riječ o uvozu takvih namirnica, porez treba da plate veliki uvoznici.
Prvobitno mađarski zakonodavci su htjeli da oporezuju još i mađarske kobasice pod izgovorom povećanog sadržaja soli, ali su shvatili da će to biti previše i da bi građani mogli da se pobune.
Kao opravdanje za novi porez vlasti su ukazale da je neophodno boriti se za zdrav način života. Kako je istakao poslanik mađarskog parlamenta Šandor Font potrošačima se na ovaj način poručuje da ne treba da koriste nezdrave namirnice, koje su uz to postale skupe, a proizvođačima se daje na znanje da ne bi bilo loše smanjiti sadržaj šećera i soli u proizvodima.
Vlasti su posebno podvlačile da ovakav porez, koji se tiče namirnica sa povećanim sadržajem šećera, već postoji u Danskoj, Finskoj i Norveškoj.
Proizvođači su počeli da protestuju. Kako je podvukla Reka Šolozi, predstavnica Mađarske asocijacije preduzeća prehrambene industrije, usvajanje takvog poreza posljednji je korak koji će udariti prije svega po sitnim lokalnim proizvođačima.
Velike strane prehrambene kompanije će otići iz Mađarske, a crno tržište robe sa povećanim sadržajem soli i šećera će procvjetati.
Mađarska štampa piše da su njemački vlasnici mađarske kompanije “Čio čips” donijeli odluku da odustanu od planova izgradnje nove fabrike za proizvodnju kokica. A mađarska kompanija koja proizvodi energetski napitak “hel” takođe je izjavila da u nastalim uslovima neće proširivati proizvodnju.
Ipak, mađarske vlasti su uvjerene da će u svakom slučaju porez donositi u budžet 106 miliona dolara godišnje.
Početkom oktobra u Danskoj je stupio na snagu novi porez, koji je dobio naziv “masni”. Oporezivanju podliježe produkcija sa sadržajem masti po stopi 2,90 dolara za kilogram masnoće.
Zbog poreza, prema proračunima Danske konfederacije industrije, prosječan hamburger će poskupjeti za 0,15 dolara, a prosječno pakovanje putera za 0,40 dolara.
Danski proizvođači se žale da je sistem oporezivanja veoma komplikovan: vlasti planiraju ne samo da prate sadržaj masti u konačnom proizvodu, već i da oporezuju korišćenje masnoća u procesu pripreme. Troškovi na uspostavljanje sistema kontrole prebačeni su na proizvođače i iznosiće u narednoj godini 28 miliona dolara.
Danske vlasti su sa zadovoljstvom istakle da dodatni porezi na šećer, čokoladu i osvježavajuće napitke postoje još u nekim zemljama, a porez na masti je inovacioni – takvog nigdje nema.
Vlasti su podvukle da je porez na masnoće usmjeren na borbu za zdrav način života i treba da dovede do toga sa prosječni životni vijek danskih građana, koji je sada nešto niži od 79 godina “skoči” u narednih deset godina za tri godine.
Diskusija između američkih demokrata i republikanaca o tome šta da se radi sa porezima u kontekstu predstojećih predsjedničkih izbora, kao i o neophodnosti da se smanji budžetski deficit, stupila je u akutnu fazu.
Predsjednik Barak Obama insistira da na otvaranje novih radnih mjesta treba potrošiti još 447 milijardi budžetskog novca, a radi toga je potrebno uvećati poreske prilive. Republikanci podvlače da će uvećanje poreskih priliva učiniti besmislenim sve planove za otvaranje radnih mjesta pošto će neophodost plaćanja više novca budžetu natjerati biznismene da smanje troškove proizvodnje.
Krajem septembra predsjednik Obama je iznio plan uvođenja specijalnog poreza za lica koja zarađuju godišnje milion dolara i više. Takvih u SAD, podvukla je administracija, ima 240 hiljada, ili 0,17 odsto svih poreskih obveznika.
Visina poreza još nije određena mada su republikanci već oštro kritikovali ideju. Kako je ukazao predsjednik Budžetskog komiteta Predstavničkog doma Kongresa Pol Rajan, takav porez je kretanje u pogrešnom pravcu, zato što može da dovede do klasnog (socijalnog) rata.
Neki Moskovljani su u septembru sa čuđenjem primijetili da je uveden poreza na umrle rođake?! U dokumentima za plaćanje komunalnih usluga onih porodica koje su svojevremeno privatizovale stan bez podjele udjela i kod kojih je jedan od učesnika privatizacije preminuo iznenada se pojavio još jedan platiša – navodi “Glas Rusije”.
U centru koji vrši slanje priznanica objasnili su im da je ovaj platiša upravo preminuli rođak. Na pitanje zašto se on pojavio kao platiša upravo sada, mada je umro prije nekoliko godina, uslijedio je odgovor: Zato što smo tek sada dobili potpune informacije o sastavu lica koja su učestvovala u privatizaciji bez podjele udjela.
Na pitanje kako komunalne usluge može plaćati čovjek koji ne živi u stanu i ne koristi ih, uslijedio je odgovor da platiše nisu samo lica koja žive u stanu, već i vlasnici. Na pitanje kako se vlasnikom može smatrati – preminuli, uslijedio je odgovor da nikakva smrt ne ukida prava vlasništva?!
Građani su mogli da se žale pravnicima specijalizovanim na stambenim pitanjima i da dobiju sljedeće objašnjenje: prema aktuelnom ruskom Stambenom zakonodavstvu, svi vlasnici stanova treba da snose troškove za održavanje ovog stana u dužnom stanju, što znači treba i da snose troškove za komunalne usluge. I ništa se ne govori o tome da li su to živi ili mrtvi vlasnici. I jedni i drugi imaju jednake obaveze?!