Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Stručnjaci i lokalne vlasti protiv hitnih izmjena Zakona o uređenju prostora

    5. Decembra 2025. — 16:55

    Nastavlja se rat banaka i UIO

    5. Decembra 2025. — 15:43

    Trivić: Cijena struje za privredu raste za 20 posto

    5. Decembra 2025. — 14:20

    Crveni mulj iz „Alumine“ guta zvornička sela (FOTO/VIDEO)

    5. Decembra 2025. — 13:31
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Nova odluka OFAC-a: Lukoilu produžena licenca

    5. Decembra 2025. — 09:02

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47

    Đokić: Izvjesno poskupljenje struje u Srpskoj

    3. Decembra 2025. — 15:57

    Gorivo u Srbiji najskuplje u regionu

    2. Decembra 2025. — 08:17

    Na Banjalučkoj berzi prebijeno više od 200 miliona KM

    4. Decembra 2025. — 09:26

    PURS: Za 11 mjeseci prikupljeno 324 miliona KM više nego prošle godine

    3. Decembra 2025. — 14:36

    Diversifikacija ključni princip za upravljanje rizicima

    3. Decembra 2025. — 13:00

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Na dobošu akcije u 53 preduzeća iz Srpske

    30. Novembra 2025. — 08:02

    Uzrok rebalansa budžeta promjene u prihodima i prioriretima u rashodima

    25. Novembra 2025. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi 52.749 KM

    4. Novembra 2025. — 15:32

    Više od trećine uvoza BiH dolazi iz zemalja bivše Jugoslavije

    5. Decembra 2025. — 11:35

    Evropa ubrzano prelazi na mobilna plaćanja

    5. Decembra 2025. — 11:11

    Kupci u FBiH za crni petak potrošili 263 miliona KM

    2. Decembra 2025. — 12:10

    Lažni “crni petak”: Čak 96 posto prodavnica u FBiH napravilo prekršaj

    1. Decembra 2025. — 14:16

    Ski sezona na Jahorini počinje danas uz besplatno skijanje

    2. Decembra 2025. — 09:45

    Italija očekuje 14,4 miliona stranih turista tokom zime

    26. Novembra 2025. — 15:00

    Cijene kvadrata u Budvi i do sedam hiljada evra

    13. Novembra 2025. — 09:01

    Za devet mjeseci BiH posjetilo 1,53 miliona turista

    8. Novembra 2025. — 08:03

    “Gas-Petrol” preuzeo većinski udio u “Potkozarju”

    5. Decembra 2025. — 12:28

    Nova odluka OFAC-a: Lukoilu produžena licenca

    5. Decembra 2025. — 09:02

    Arsenić upozorava: Podrška mljekarima ključna za opstanak

    5. Decembra 2025. — 08:16

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Kraj streaming ratova: Netflix preuzima Warner Bros. Discovery i HBO Max

    5. Decembra 2025. — 14:48

    Kako je pijani rakun postao kralj marketinga

    5. Decembra 2025. — 10:19

    Prve mobilne brodske apoteke u Hrvatskoj počele s radom

    4. Decembra 2025. — 13:44

    Novogodišnji honorari muzičkih zvijezda i do 150.000 evra

    30. Novembra 2025. — 15:34

    Kraj streaming ratova: Netflix preuzima Warner Bros. Discovery i HBO Max

    5. Decembra 2025. — 14:48

    Evropsko tužilaštvo podiglo optužnice protiv 29 osoba iz Hrvatske

    5. Decembra 2025. — 09:53

    Banke povećavaju kupovinu zlata

    4. Decembra 2025. — 08:17

    EU odlučila: Do 2027. prekid uvoza ruskog gasa

    3. Decembra 2025. — 10:15
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » NLB Razvojna banka davala kredite pod spornim ugovorima

NLB Razvojna banka davala kredite pod spornim ugovorima

adminadmin26. Novembra 2014. — 13:589 komentara6 minuta čitanja
   – Banka imala pravo da povećava kamatu, ali ne i obavezu da je smanjuje kada EURIBOR pada
   – NLB: Imali smo to pravo, ali ga nismo koristili
   – Prilog: Kopija spornog tipskog ugovora o dugoročnom kreditiranju

 

NLB primjer ugovoraBANJALUKA, NLB Razvojna banka Banjaluka sa korisnicima kredita prethodnih godina potpisivala je ugovore po kojima je imala pravo da poveća kamatnu stopu u slučaju rasta EURIBOR-a, ali ne i obavezu da je smanjuje kada EURIBOR pada, otkriva poslovni portal CAPITAL.ba

Iz tipskih ugovora o kreditiranju, od kojih jedan u posjedu CAPITAL-a, NLB Razvojna banka je sebi obezbjedila ekskluzivno pravo da tokom otplate kredite mijenja kamatnu stopu samo na više, što se, tvrde pravnici, može najblaže okarakterisati kao kršenju načela savjesnosti poslovanja i poštenja, zbog čega bi se svi takvi ugovori u građanskoj parnici mogli proglasiti ništavnim.

„Ugovorne strane su saglasne da Banka može promijeniti kamatnu stopu ukoliko je došlo do promjene kamatne stope na međunarodnom bankarskom tržištu, odnosno porast EURIBOR kamatne stope za više od 5% u odnosu na kamatnu stopu koja je važila na dan poslednjeg usklađivanja“, navodi se u članu 3. Ugovora o dugoročnom kreditiranju.

 

NLB: Kamatu mijenjamo samo na više

Da kamata može samo rasti, potvrdila je i sama NLB Razvojna banka.

NLB odgovor korisniku kredita2U pisanom odgovoru na jedan od zahtjeva korisnika kredita Snježana Topić koordinator prodaje NLB Razvojne banke navodi „…da će se kamatna stopa u periodu otplate mijenjati jedino u slučaju porasta EURIBOR kamatne stope za više od 5%“.

 

Tešić: Nesavjesno poslovanje

Screenshot_2014-11-26-13-32-22„Ovdje je jasno da se radi o nesavjesnom ponašanju Banke, koje možda ima i oblik poslovne prevare. EURIBOR je 2006. godine kada je ovaj ugovor zaključen, sa 4,703% , pao na današnji nivo od 0,182 %, a Banka svojim klijentima ne vrši umanjenje rata kredita u skladu s padom EURIBOR-a. NLB banka, odnosno odgovorna lica, se ne mogu pozivati na neukost ili neznanje u obračunu kamata, što posredno može govoriti o voljnoj djelatnosti da ne umanje klijentima rate kredita, bar u prvom slučaju, dok u drugom možemo govoriti u najmanju ruku o ništavoj odredbi Ugovora o kreditu“, kaže za CAPITAL Din Tešić pravni savjetnik iz privrednopravne oblasti.

On kaže da je promjenjiva kamatna stopa  u dijelu kojim je vezana za EURIBOR u suštini aleatorna, takozvana kockarska, što znači da klijent može profitirati u slučaju pada EURIBOR-a, a Banka u slučaju rasta. „Ukoliko bi Banka ugovorila da rata kredita može samo rasti onda tu nema aleatornosti, to jest elementa neizvjesnosti, pa bi se Ugovor u tom dijelu trebao oglasiti ništavim. Da se koristimo analogijom: Ukoliko zaključite sa osobom koja boluje od neizlječive bolesti Ugovor o doživotnom izdržavnju, onda je takav Ugovor ništav jer nema neizvjesnoti o tome koliko će trajati izdržavnje te osobe“, ističe Tešić.

On kaže da bi sudovi u svim ovim slučajevima, u skladu sa načelom poštenja i savjesnosti, svoje odluke trebali zasnivati prvenstveno na tome šta je u interesu neuke strane, to jest korisnika kredita, strane koja nije ni sačinila ugovor, a tek nakon tog uzimajući u obzir i interese davaoca kredita, ukoliko se isti ponašao savjesno.

NLB : Tačno da smo imali to pravo

nlb_razvojna_banka1Na zahtjev portala CAPITAL da objasne zašto su potpisivali ovakve ugovore o kreditiranju iz NLB Razvojne banke su potvrdili da su imali pravo da povećavaju kamatnu stopu, ali „to pravo nisu koristili“..

U NLB banci kažu još da njihove kamatne stope nikada nisu bile iznad nivoa prosječnih kamatnih stopa u Republici Srpskoj.

Odgovor banke prenosimo u cjelosti: „Aktivne i pasivne kamatne stope na tržištu komercijalnih banaka u Republici Srpskoj nikada nisu bile u korelaciji sa promjenama EURIBORa. Kretanje i visina kamatne stope pojedine banke se poredi sa prosječnim kamatnim stopama na tržištu Republike Srpske. Opšte je poznato da banke ne prikupljaju depozite po EURIBOR kamatnoj stopi, nego po kamatnim stopama koje su na tržištu Republike Srpske višestruko više i trenutno iznose 3,5% na godišnjem nivou. NLB Razvojna banka ima i ugovore o kreditu u kojima kamatna stopa može biti promjenjiva i sastoji se iz EURIBOR-a, kao promjenjivog, i kamatne marže kao nepromjenjivog elementa. Tako utvrđena kamatna stopa nikada nije bila iznad nivoa prosječnih kamatnih stopa u Republici Srpskoj. Nije moguće odvojeno posmatrati promjenu kamatne stope kroz izmjenu elemenata koji su sadržani u njoj, nego samo kao promjenu ukupne nominalne i efektivne kamatne stope koju korisnik plaća. Banka je imala pravo da, kao rezultat značajnog porasta EURIBORa, vrši korekciju kamatnih stopa, ali to pravo, po pravilu, nije korišćeno. Banka je, takođe, informisala komitente da u svakome trenutku mogu izvršiti prijevremenu otplatu kredita iz sopstvenih sredstava ili drugog (zamjenskog) kredita“, navodi se u pisanom odgovoru NLB Razvojne banke.

Tešić: I kada su bili dužni, nisu smanjivali kamatu

Pravni savjetnik NLB Novi ugovoriTešić smatra da je ovaj odgovor dokaz da NLB Razvojna banka Banja Luka nije umanjivanja kamatnu stopu klijentima u skladu sa kretanjem EURIBOR-a na međunarodnom tržištu. „Navoditi da aktivne i pasivne kamatne stope na tržištu komercijalnih banaka u Republici Srpskoj nikada nisu bile u korelaciji sa promjenama EURIBIR-a, a zaključivati Ugovor s kamtnom stopom u djelu promjenjivom i vezanom za EURIBOR, je u najmanju ruku nesavjesno ponašanje. Banka se u dijelu fiksne marže dovoljno obezbjedila da bez obzira na kretanje EURIBOR-a na godišnjem nivou plasira novac po cijeni od 5,8%, što je u nivou prosječne kamatne stope na današnjem tržištu, (primjer prosječne kamatne stope i ispod 5,8% kod kredite IRB RS) a dio kamate-kao cijene novca, koja je vezana za EURIBOR, predstavlja rizik poslovanja zavisno od kretanja EURIBOR-a na međunarodnom tržištu. Pozivati se na prosječnu kamatnu stopu komercijalnih banaka od strane NLB Razvojne banke je bezosnovano, iz sljedećeg razloga: da se Banka pridržavala ugovora i umanjivala kamate klijentima kako je ugovoreno, kamatna stopa bi i statistički bila manja u Republici Srpskoj“, tvrdi Tešić.

Nakon nekoliko godina, kada je EURIBOR počeo padati, kaže Tešić, NLB Razvojna banke krajem 2008. godine mijenja tipske ugovore. “Vješto ugovaraju kamatu u iznosu od 9,99% godišnje u efektivnoj kamatnoj stopi ili 8,90% u nominalnoj, odlučujući samo da paušalno navede u Ugovoru da je isti vezan i za EURIBOR, navodeći da ukoliko dođe do promjene odnosno porasta preko 5%, zadržavaju pravo promjene visinu kamatne stope. Međutim, korisnicima se ni tada ne umanjuje iznos kredita, kao ni u prvom slučaju, iako su to bili dužni učiniti”, tvrdi Tešić.

 

CAPITAL: Siniša VUKELIĆ

EURIBOR ili Evropska međubankarska stopa (engl.Euro Interbank Offered Rate) predstavlja dnevnu referentnu kamatnu stopu po kojoj banke jedna drugoj nude novac za posuđivanje na međubankarskom tržištu. Ova kamata se obračunava dnevno na međubankarske depozite sa rokom od nedelju dana, jedan mesec i do 12 meseci; dakle ona pada i raste zavisno od potražnje novca. Ovdje je ugovorena aleatorna klauzula (tzv. kockarska klauzula) koja podrazumjeva da su se strane svojom voljom saglasile da prema tržištu novca (12M EURIBORA) rata raste ili pada, a ta neizvjesnost mora biti obostrana.

 

NLB primjer ugovora  NLB odgovor korisniku kredita

 

 

 

 

 

 

 

NLB Novi ugovori

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
din tesic izbor izdvajamo nlb razvojna banka banjaluka vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakBLSE: Ostvaren promet od 551.367 KM
Sljedeći članak Nova promotivna akcija “Er Srbije” za daleke destinacije

Povezani članci

Capital teme 05 minuta čitanja

Stručnjaci i lokalne vlasti protiv hitnih izmjena Zakona o uređenju prostora

Stav 04 minute čitanja

Plan rasta – plan koji pokreće Bosnu i Hercegovinu

9 komentara

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

  1. ANTENA 26. Novembra 2014. 18:35

    To je tačno. Ali, za razliku od nekih drugih banaka, oni bar izlaze u susret, odgovaraju na dopise, može im se čovjek obratiti i mislim da svi koji imaju ovakve ugovore mogu mirnim putem tražiti obeštećenje za promjenu kamate. Samo trebaju biti uporni. NA kraju, uvijek imaju opciju, prije suda, da se obrate Agenciji za bankarstvo i da traže posredovanje u rješavanju spornog odnosa.

    Odgovori
  2. osteceni 26. Novembra 2014. 19:11

    Vidim vec ste se prepali tuzbe.sve vas treba tuziti a ne moljakati da vratite novce sto ste nam oteli nezakonito

    Odgovori
  3. ANTENA 26. Novembra 2014. 20:05

    Nadam se da niste pomislili da sam ja iz banke. Jer, nisam. I napisala sam šta je brže od tužbe.

    Odgovori
  4. Buba 27. Novembra 2014. 07:36

    Agencija za bankarstvo ce vas uputiti na ombudsmena a ombudsmen na sud.

    Odgovori
  5. Opal 28. Novembra 2014. 13:16

    a niko se ne pita sto su klijenti potpisivali takve ugovore…

    Odgovori
  6. pakize 28. Novembra 2014. 13:28

    Oni su bar naveli stopu kad će nešto radit a kod raifeisen banke u ugovrima stoji da banka zadržava pravo da ukoliko dođe do promjene EURIBOR kamate da reaguje otplaćujem stmbeni kredit od 2008 godine i nikad nisu reagovali a sad sam odlučio da ih ganjam dok ne crknem. Ako neko koće da mu objasnim šta sam radio i dokel je to stiglo nek se slobodno obrati. i meni je u interesu da što više ljudi traži svoje pravo jer zakon o obligacionim odnosima u čl. 100 precizira da ukoliko je ugovor tipski pripremljen sve nejasnoće idu u korist druge strane tj. onog tko je samo mogao potpisati ugovor.

    Odgovori
  7. osteceni 28. Novembra 2014. 14:16

    ako cu se vec kome obratiti, obraticu se autoru clanka a ne tebi.

    Odgovori
  8. bojanb1 29. Novembra 2014. 20:52

    @admin

    Otkuda da aktuelizujes teme oko banka u negativnom kontekstu, nije valjda da opet ocekujes kakv podsticaj od banaka…

    Odgovori
  9. Bankar 1. Decembra 2014. 08:52

    Nije sporno nista iz clanka, vec ovaj “savjetnik” ili bolje reci “advokat” kako se predstavlja u svom selu ili “biznismen” kako se predstavlja u IRB… predugo za nabrajanje kako se sve predstavlja. Jedino sto je nesporno da godinama radi kao obicni refernet u IRB.

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Stručnjaci i lokalne vlasti protiv hitnih izmjena Zakona o uređenju prostora

5. Decembra 2025. — 16:5505 minuta čitanja

Predložene izmjene Zakona o uređenju prostora i građenju drastično i bez opravdanog razloga centralizuju ključne nadležnosti

Nastavlja se rat banaka i UIO

5. Decembra 2025. — 15:43

Trivić: Cijena struje za privredu raste za 20 posto

5. Decembra 2025. — 14:20

Crveni mulj iz „Alumine“ guta zvornička sela (FOTO/VIDEO)

5. Decembra 2025. — 13:31

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.