BEOGRAD, Srbija ima jednostavna poreski, ali komplikovan neporeski sistem zbog čega privreda plaća 384 neporeska nameta, od kojih su 247 parafiskalni, izjavila je juče predstavnica Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj NALED Jelena Bojović.
“Tih 247 parafiskalnih nameta, što je dvije trećine, znači da privreda za njihovo plaćanje ne dobija od države ništa zauzvrat, ili dobija nesrazmjerno malo”, rekla je ona i dodala da 70 takvih naknada uopšte ne prolazi kroz Trezor.
Bojović je na predstavljanju analize “Neporeski nameti u Srbiji 2014” NALED-a i američkog USAID-a izjavila će opterećenje privrede parafiskalnim nametima biti smanjeno ako Vlada Srbije preduzme pet koraka.
Prvi je, kaže ona, da se prestane sa praksom naplaćivanja više taksi za jednu uslugu, a druga i da se visina tih taksi usaglasi srazmjerno cijeni pružene usluge.
Dalje je, kako kaže, potrebno ukinuti namete za koje se od države ne dobija nikakva usluga, niti vrijednost, ali bi trebalo i vratiti opštinama prihode koji im, kako kaže, po prirodi stvari pripadaju.
Bojović je navela da su ova 384 neporeska nameta evidentirana u prvom registru parafiskala koji su NALED i USAID formirali 2012. godine, a sada je, kako kaže, potrebno da takav registar formira i država.
“Država bi, takođe trebalo da fomira elektornski registar taksi i naknada, ali na nacionalnom nivou i da uz to propiše da insitutcije ne mogu da nalaćuju nikakve takse koje nisu navedene u tom registru”, rekla je Bojović.
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja vlasnika računovodstvenih agencija (UVRA) Ðerđ Pap ocijenio je da je tih pet predloženih koraka dobro osmišljeni, ali je naveo da nedostaje šesti korak.
“Naveli ste kako se boriti i ukinuti neke parafiskale, ali je možda i važnije pitanje kako spriječiti pojavu novih”, ukazao je Pap.
Ekonomista Svjetske banke Duško Vasiljević rekao je da je u izvještaju Svjetske banke skrenuta pažnja na to da su parafiskalni nameti jedan od bitnijih problema srpske privrede.
“Rješavanje parafiskalnih nameta je bitan dio širih reformi, a potrebne su i druge poput reforme inspekcija, brže izdavanje građevinskih dozvola”, rekao je Vasiljević.
On je još dodao da je u Srbiji produktivnost na nivou 40 odsto Poljske ili Češke, pa izvozi manje u poređenju sa regionom, ali i zakone ne sprovodi dosljedno.
Profesor Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju FEFA Milica Bisić rekla je da su dvije ključne riječi za sistem nepredvidivost i nedosljednost.
Prema njenim riječima, čak i kad se u 2012. pokušalo sa borbom protiv parafiskala i čak i kad su se svi složili da se to reguliše, nije bilo koordinacije i administrativnog sprovođenja.
Potpredsjednik Skupštine Srbije Vladimir Marinković izjavio je juče da je ukidanje jednog broja parafiskala 2012. pozitivno uticalo na male preduzetnike, ali da sad predstoji da se radi na tome kako bi se stvorili bolji uslovi za sve.
Inače, prvi NALED-ov registar parafiskala je napravljen 2012. nakon čega je na prijedlog ove organizacije i USAID-a ukinuto 138 parafiskalnih nameta i davanja preduzetnika su tada smanjena za 41 odsto. Prema njihovim podacima, 20 najizdašnijih taksi u 2013. koštalo je privredu 76,5 milijardi dinara. Trend ukidanja suvišnih taksi, kako je rečeno, nije nastavljen. Tanjug