BRISEL, Evropska komisija će u ponedjeljak objaviti preporuke za svaku zemlju članicu zajedno sa ocjenama njihovih fiskalnih politika, strukturnih reformi i mjera za rast i zapošljavanje koje trebaju predduzeti u narednih godinu i po dana.
Preporuke se temelje na iscrpnoj analizi dokumenta koje su Komisiji dostavile zemlje članice – nacionalnih reformskih programa i programa konvergencije.
Hrvatska je vlada prihvatila 24. aprila i poslala u Brisel Nacionalni program reformi i Program konvergencije za period od 2014. do 2017. godine.
Nacionalni program reformi definiše stanje i planove provođenja ključnih strukturnih politika države, a Plan konvergencije određuje ključne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne politike.
Preporuke koje Komisija upućuje zemljama članicama dio su Evropskog semestra, mehanizma za koordinaciju ekonomskih politika, koji je uveden kako bi se spriječile buduće krize i kako bi se moglo reagirati prije nego što kriza ne poprimi šire razmjere. Nepoštivanje preporuka može dovesti i do sankcija, koje uključuju i “zamrzavanje” sredstava iz evropskih fondova.
Osim na analizi podnesenih dokumenta, preporuke se temelje i na analizi ekonomske i budžetske situacije u svakoj zemlji članici, kao i o stanju na tržištu rada. O tim preporukama će razgovorati čelnici zemalja članica EU-a na samitu u junu i odobriti ih, a formalno će ih potvrditi ministri finansija u julu.
Države članice moraju ih uzeti u obzir pri izradi budžeta i reformskih programa za 2015. godinu.
Hrvatska je od januara ove godine u Postupku prekomjernog deficita, a u martu je Komisija utvrdila i postojanje prekomjerne makroekonomske neravnoteže u Hrvatsoj i u još dvije zemlje članice.
Zbog toga će Komisija dati ocjenu plana Vlade Hrvatske za smanjenje budžetskog deficita, koji se 2016. godina treba svesti ispod tri odsto BDP te vode li reformski programi ka smanjenju makrokonomske neravnoteže.
Vlada Hrvatske je u aprilu usvojila paket mjera za smanjenje budžetskog deficita za daljnjih 0,4 odsto BDP-a, ili za 1,3 milijarde kuna, a koji obuhvata povećanje trošarina na motorne benzine i dizelska goriva, povećanje naknada vezanih za telekomunikacijske usluge, smanjivanje subvencija za poljoprivredu i privredu te smanjenje investicija u cestogradnju.
Po preporukama Evropske komisije, Hrvatska u ovoj godini budžetski deficit mora smanjiti za 2,3 odsto BDP-a. Rebalansom budžeta iz marta smanjenje je bilo na nivou od 1,9 odsto BDP-a, pa su bile potrebne dodatne mjere od 0,4 odsto BDP-a.
Po preporukama koje je Evropska komisija objavila u decembru prošle godine, a ECOFIN prihvatio u januaru, Hrvatska bi ove 2014. godine trebala smanjiti deficit na 4,6 odsto, 2015. godine na 3,5 ossto i 2016. godine na 2,7 odsto BDP-a.
Evropska komisija u svojim proljetnim ekonomskim prognozama od 5. maja objavila da je budžetski manjak prošle godine dostigao 4,9 odsto BDP-a, dok je 2012. bio pet odsto. Ove godine deficit bi trebao pasti na 3,8 odsto BDP-a, a sljedeće na 3,1 odsto.
Ovakve prognoze Komisija je dala nakon što je Hrvatska u martu provela rebalans bužeta i nakon što je u aprilu najavila dodatne mjere, koje su uključene u program konvergencije.
Smanjenje budžetskog deficita na 3,8 odsto ove godine treba zahvaliti prebacivanju dijela penzionih doprinosa iz drugog u prvi stup. Taj jednokratni prihod prema novima statističkim pravilima od jeseni se neće uvažavati, tako da će deficit za ovu godinu bez te mjere biti 4,6 odsto, koliko je Komisija i tražila za ovu godinu.
Prema dubinskoj analizi Evrospke komisije koja je utvrdila postojanje prekomjerne makroekonomske neravnoteže, Hrvatska ima znatan vanjski dug, sve slabiji izvoz, visoko zadužene kompanije i brzo rastući dug opšte države, “a sve to u kontekstu niskog rasta i slabih kapaciteta za prilagođavanje”.
U analizi se naglašava da smanjivanje vanjskog duga ovisi o povećanju konkurentnosti i jačanju izvoza, mimo turizma, kako bi se ubrzao rast. Takođe navode da je razduživanje nefinansijskih korporacija tek u početnoj fazi i da nema kreditiranja u tom segmentu. Državna preduzeća, koja u nekim sektorima još imaju dominatnu poziciju i mnoga među njima nisu još restrukturisana, uopšteno su prezadužena i slabo profitabilna.
U tom dokumentu iz maja kaže se da će će prilagođavanje tržišta rada biti od ključne važnosti za podsticanje rasta i prilagođavanja u svjetlu vanjskih i unutarašnjih slabosti.
Poslovno okruženje u Hrvatskoj je ispod prosječnog nivoa u zemljama članicama iz srednje i istočne Evrope. Sve to znači slabi potencijal za rast, što otežava popravak bilansa privatnog sektora i povećava potrebu za fiskalnom konsolidacijom, dodaju u Komisiji.
Preporuke koje u okviru Evropskog semestra Komisija upućuje svim zemljama članicama predstavljaju konkretne, mjerljive ciljeve koji se realno mogu ispuniti u narednih 12 do 18 mjeseci. S obzirom da su zemlje članice suočene sa različitim izazovima, preporuke su prilagođene stanju u svakoj zemlji posebno. Preporuke pokrivaju širok raspon tema, ali su uglavnom usmjerene na strukturne reforme. Prošle godine Komisija se u svojim preporukama usredotočila, osim na javne finansije, na reforme poreskih, penzionih i zdravstvenih sistema te tržišta rada. Hina