BEOGRAD, Srbija ima devet mjeseci da sprovede reforme, ocijenio je šef kancelarije Svjetske banke u Srbiji Toni Verheijen i dodao da je veoma važno očuvati politički kredibilitet.
“Svjetska banka je u junu prošle godine poručila da Srbija nije u neposrednoj opasnosti od bankrota u narednih šest mjeseci do godinu dana. Prošlo je devet mjeseci, ali dodatno vrijeme kupili smo rebalansom budžeta. Za reforme sada ponovo imamo šest ili najviše devet mjeseci”, rekao je Verheijen u razgovoru za “Politiku”.
Verheijen je upozorio da, ako se reforme ne sprovedu u tom periodu, niko više neće vjerovati da će ih uopšte biti.
“Vrlo je opasno ako nestane politički kredibilitet. U slučaju da vlada dogovori program sa Srbijom, i MMF-om i onda ga ne sprovede za najviše devet mjeseci, ja više ne mogu da branim zemlju pred direktorima Svjetske banke”, rekao je on.
Verheijen je rekao i da su za reformu penzionog sistema potrebne dublje analize koje još nisu završene, a da je Svjetska banka savjetovala vladu da plate u javnom sektoru ne smanjuje svima, nego da ukloni zloupotrebe.
“Osnovice tih plata, kojih sada ima osam, trebalo bi izjednačiti tako da oni koji rade isti posao imaju istu platu”, kaže Verheijen.
Verheijen je rekao i da subvencija za preduzeća u restrukturiranju nema u budžetu za ovu godinu, ali da ta preduzeća i dalje koštaju državu, jer radnicima ne uplaćuju doprinose i poreze, pa se to izdvaja iz budžeta.
On, međutim, kaže i da je za otpremnine u budžetu predviđeno dovoljno para i za slučaj da sva ta preduzeća bankrotiraju, zbog čega je važno da se situacija riješi što brže, kako sredstva ne bi bila upotrebljena za nešto drugo.
Verheijen smatra i da je neminovno da 70 do 80 odsto ovih preduzeća bankrotira.
“Nije to kraj sveta, jer mnoga od njih “sjede” na vrijednim zgradama i zemlji, koje se mogu kasnije upotrebiti. Ali, da bi se ta imovina koristila efikasno, moraju se izmiriti obaveze prema radnicima i kreditorima, tako da novi vlasnik ima čistu situaciju. Uloga tranzicionog fonda budžeta jeste da riješi ta dugovanja”, kaže Vrheijen.
On je rekao i da ne zna odakle nagađanja da će 100.000 ljudi iz javnog sektora morati da ode, jer je u 153 preduzeća u procesu privatizacije zaposleno 30.000 ljudi i da ne očekuje da će svi oni ostati bez posla.
Verheijen kaže i da je uz rješavanje problema državnih preduzeća, nužan i novi zakon o planiranju i izgradnji, koji bi pojednostavio proceduru za dobijanje građevinskih dozvola, jer bez toga investitori neće moći da otvaraju nova radna mjesta.
Šef kancelarije Svjetske banke kaže i da zapošljavanje na neodređeno vrijeme ne podstiče to što prema radnom zakonodavstvu Srbije poslodavac koji otpusti radnika mora da mu plati otpremninu za čitav radni vijek, a ne samo za vrijeme koje je proveo kod njega, kao i to što, bez obzira koliko sati radi, poslodavac mora da plati radniku fiksan iznos doprinosa.
“Nije čitav Zakon o radu loš. Nameti na rad moraju se promijeniti. Problem je u tome što je trenutno vrlo teško smanjiti poresko opterećenje poslodavca na radnu snagu, jer su budžetu onda potrebna alternativna sredstva finansiranja”, rekao je Verheijen, dodajući da je jedna od opcija porez na imovinu, koji više pogađa one sa vrijednijom imovinom, dok porez na rad sad više pogađa one koji imaju niže plate.
Verheijen je rekao i da je Srbija jedina zemlja koja je tokom krize povećala broj zaposlenih u javnom sektoru, ocijenivši da je “srce državne uprave preveliko”, misleći na zdravstvo, obrazovanje i socijalnu zaštitu.
“Način na koji se plate raspodjeljuju u tom sektoru u Srbiji nije ni transparentan ni efikasan. Ljudi za isti posao dobijaju različite plate, a rezultati Srbije u obrazovanju, zdravstvu i efikasnosti javnih investicija daleko su iza zemalja koje na to troše znatno manje”, zaključio je Toni Verheijen za “Politiku”.
