PEKING / VAŠINGTON, Kina je po vrijednosti ostvarene spoljne trgovine u 2013. godini prvi put pretekla do sada neprikosnovne Sjedinjene Američke Države.
Stručnjaci MMF-a predviđaju da će se najmnogoljudnija zemlja svijeta već za četiri godine sasvim približiti Americi prema obimu bruto domaćeg proizvoda (BDP), računatog na osnovu pariteta kupovne moći.
Udio kineskog u globalnom BDP-u će se, u naredne četiri godine, takođe gotovo izjednačiti sa učešćem koji imaju SAD, prognozira MMF. Zvanični podaci objavljeni ove sedmice u Pekingu pokazuju da je Kina lani ostvarila robnu razmjenu sa ostakom svijeta od 4,2 biliona dolara.
To je novi svjetski rekord u spoljnoj trgovini koji je do sada imala neka država, a za 7,6 odsto premašuje ostvarenu vrijednost kineske razmijene u prethodnoj 2012. godini.
Kineski izvoz je lani vrijedio 2,2 biliona dolara, ili oko osam odsto više nego prethodne godine, dok je uvoz uvećan 7,3 procenta, na približno dva biliona.
Američka agencija Blumberg je prenijela iz Pekinga izjave kineskih funkcionera koji su prošlogodišnje rekordne rezultate svoje zemlje u spoljnoj trogovni ocijenili kao “istorijski trenutak”.
Doduše, poređenje sa SAD je urađeno iako u Vašingtonu još nisu objavljeni kompletni spoljnotrgovinski rezultati za cijelu 2013. godinu.
Američko ministarstvo trgovine je ranije saopštilo da je za 11 mjeseci protekle godine najveća svjetska ekonomija ostvarila spoljnotrgovinski promet od 3,5 biliona dolara, a da bi zadržala svjetsko liderstvo u tom domenu decembarski rezultati robne razmijene sa svetom trebalo bi da budu dvostruko bolji nego u istom mjesecu 2012, što prema većini meritorinih ocjena, nije realno očekivati.
Na rastuću privrednu moć Kine i njene uloge u globalnoj ekonomiji ukazuje i londonski poslovni dnevnik “Fajnenšel tajms” (FT), navodeći da se kineski uvoz glavnih strateških sirovina za proteklih osam godina udvostručio i da se takva tendencija nastavlja.
Kina je lani, na primjer, kupila na svjetskom tržištu 282 miliona tona nafte, ili u prosjeku oko 5,6 miliona barela dnevno, dok su SAD istovremeno smanjile dnevni uvoz osnovne energetske sirovine na 7,8 miliona barela.
SAD su, inače, do prije tri do četiri godine, od kada je u toj zemlji naglo počela da raste proizvodnja nafte i gasa iz uljanih škriljaca, dnevno uvozile tri puta više nefte nego sada, dok import nafte u Kini vrtoglavo raste.
Kina je, naime, u decembru pustila u rad dva ogromna pogona za preradu sirove nafte pa je uvoz te sirovine u odnosu na decembar 2012. povećan oko 13 procenata, javila je agencija Sinhua.
Najnovije analize MMF-a pokazuju da je prošle godine kineski BDP, prema paritetu kupovne sposobnosti, vrijedio oko 13,4 biliona dolara, dok je isti pokazatelj za SAD procijenjen na 16,7 biliona dolara.
Kineski BDP će, kako predviđa MMF, već 2018. vrijediti 20,7 biliona dolara, a američki iste godine 21,7 biliona, što znači da će se po tom veoma bitnom ekonomskom pokazatelju razlika između dvije zemlje bitno smanjiti. Brz rast kineskog BDP omogućiće drugoj po snazi svjetskoj privredi da u 2018. ostvari udio u globalnom BDP od 17,9 odsto, prema američkih 18,6 procenata.
Lani je Kina učestvovala u svjetskom BDP sa 15,4 odsto, a Amerika sa 18,6 procenata.
Svi navedeni podaci, ali i ranije analize nekih uglednih američkih ekonomista, pokazuju da će SAD uskoro izgubiti status prve ekonomske sile svijeta za račun Kine, što znači, imajući u vidu ekonomsku snagu Japana i više drugih brzo rastućih azijskih ekonomija, da će se centar svjetske privrede premjestiti iz razvijenog Zapada u Aziju.
Procjena o budućem ekonomskom liderstvu azijskih zemalja zasnovana je, takođe, na ogromnim sirovinskim zalihama koje ima još jedan ekonomski kolos u tom djelu svijeta.
Riječ je o Rusiji na čijoj teritoriji se, prema dosadašnjim analizama, nalazi 50 do 55 odsto svih raspoloživih rezervi vitalnih sirovina. Tanjug