NJUJORK, Prirodni gas, kakao i koncentrat pomorandže – bili su među najprofitabilnijom robom u 2013. godini, dok su kukuruz i srebro bili gubitnici, jer mi je cijena za trećinu pala.
U 2014. očekuje se postepeno zaustavljanje pada cijena žitarica i plemenitih metala, prognozirali su analitičari u anketi Blumberga.
Za tržište sirovina 2013. je bila relativno iznenađujuća. Najveće razočarenje je bilo pad cijena plemenitih metala. S druge strane, rast cijena je zabilježen kod prehrambenih proizvoda i nekih energetskih sirovina.
“Najjača” roba bio je prirodni gas kojim se trgovalo u SAD, koji je obezbjedio zaradu od 29 odsto. Gas je poskupljivao u prva četiri mjeseca ove godine zbog pada zaliha u SAD.
Kasnije je, kao rezultat informacija o povećanju proizvodnje iz škriljaca, od maja do jula cijena gasa je pala na nivo sa početka godine. S ranijim dolaskom zime i neočekivano brzim trošenjem zaliha, cijena je opet poletjela na gore.
Druga najprofitabilnija roba je bio kakao, sa prinosom od 24 odsto. Rast cijene kakaa, za razliku od gasa, išao je glatko. Razlog poskupljenja je rekordno veliki nedostatak na tržištu, koji bi, prema stručnjacima mogao da potraje čak od 2018. godine.
Analitičari u anketi Blumberga procjenjuju da će naredne godine kakao poskupjeti još 15 odsto.
Slijedi koncentrat pomorandže sa rastom cijene od 22 odsto. Florida, koja je poslije Brazila najveći odgajivač pomorandži, ove godine je, prema Ministarstvu poljoprivrede SAD, isporučila najmanje citrusa od 1990. godine. Stabla su, pored bolesti, bila ugrožena i hladnim vremenom.
Na drugom kraju spektra sirovina je kukuruz, čija cijena je od početka godine pala 39 odsto. Sve žitarice pretrpjele su pad cijene usljed dobre žetve u cijelom svijetu i rasta rezervi. Farmeri su proljetos osjetno povećali površine pod usjevima, nakon što je 2012. godine ekstremna suša uništia rod.
Cijena kukuruza pada i kao rezultat odluke američke vlade da snizi limit za dodavanje biogoriva u pogonska goriva.
Drugi najveći pad pretrpjelo je srebro, 34 odsto. Taj dragocjeni metal “platio“ je prije svega zbog odliva investitora iz sektora. Na cijenu su se negativno odrazile i spekulacije oko usporavanja privrednog rasta Kine.
Zlato je pojefitnilo 27 odsto. Centralne banke u svijetu nastavljaju sa ekstremnim labavljenjem valutne politike, ali politika jeftinog novca se još nije odrazila na povećanje inflacije.
To je u velikoj mjeri izazvano time što komercijalne banke drže stečenu likvidnost na rezervnim računima u centralnim bankama.
U SAD u promet nije pušteni ni četvrtina odštampanih para. Količina zlata u trezorima fondova kojima se trguje na berzi ove godine se smanjila sa 2.631 na 1.813 tona. Obim tog pada je veliki kao godišnja tražnja Kine, koja bi ove godine trebalo da postane najveći potrošač zlata na svijetu.
Oštar pad od po 21 odsto, ove godine su, prema podacima Blumberga, pretrpjeli još i sojino ulje i kafa Arabika.
U 2014. se očekuje postepeno zaustavljanje pojeftinjenja žitarica i plemenitih metala. Dalji rast cijene je moguć u oblasti prehrane. Što se tiče nafte, analitičari predviđaju stagnaciju cijene oko 100 dolara za barel. Tanjug
