BERLIN, I u digitalnoj eri, papir i olovka mogu biti korisno sredstvo, što se vidi na primjeru iz 2007, kada je asistent u banci “Kredi Svis”, Sina Lapur, ručno prepisao imena potencijalnih utajivača poreza sa računara banke i tako izbjegao ostavljanje elektronskih otisaka prstiju.
Time što nije kopirao informacije sa računara banke na prenosni uređaj, Lapur je zapravo izbjegao ostavljanje elektronskih otisaka prstiju i njegov poslodavac to nije primjetio, prenosi Rojters.
Službenik je papire ponio kući, prebacio podatke u Excel, prodao ih posredniku, koji ih je potom prodao njemačkim poreskim inspektorima. Podaci su sadržali detalje o čak 2.500 klijenata banke “Kredi svis” čija su ukupna sredstva vrijedna oko dvije milijarde švajcarskih franaka.
Uprkos prikrivanju tragova, Lapur je na kraju osuđen za ekonomsku špijunažu, a informacije koje je izvukao iz banke dovele su do policijske racije u sjedištu “Kredi svisa” u Njemačkoj 2010.
Taj slučaj jedan je od nekoliko sličnih u kojima je Njemačka platila milione evra da se dokopa ukradenih podataka u prethodnih pet godina. Te kupovine kršile su njemačke zakone, ali je, prema podacima Rojtersa, u njima učestvovalo svih 16 njemačkih pokrajina.
Podaci njemačkog parlamenta i sudova, kao i švajcarski zvanični podaci i intervjui sa bankarima i političarima pokazuju da su pokrajine i zvanični Berlin izgradili sistem, kog je djelimično finansiralo Ministarstvo finansija i koji je podrazumjevao kupovinu informacija o utajivačima poreza.
Neki njemački političari navode da je kupovina ukradenih podataka dodala pritisak na Švajcarsku da podijeli više informacija o utajivačima poreza. Ta zemlja je prošlog mjeseca, nakon višedecenijske bankarske tajnosti, potpisala konvenciju o razmjeni poreskih informacija sa drugim zemljama. Ukoliko konvenciju potvrdi švajcarski parlament, doći će kraj dugoj i napornoj borbi.
Švajcarski zakonodavci optužuju Njemačku za kršenje švajcarskih zakona o tajnosti banaka, kao i za ekonomsku špijunažu, na osnovu čega se zahtjeva hapšenje tri njemačka poreska inspektora.
Portparol njemačkog Ministarstva finansija rekao je za Rojters da je kupovina ukradenih podataka bila opravdana, budući da Berlin i Bern nisu imali nikakav sporazum koji bi omogućio Njemačkoj da dođe do podataka o utajivačima poreza.
Poreske vlasti tri njemačke pokrajine su od 2008. kupile najmanje pet setova podataka ukradenih iz banaka UBS, Julijus Ber i HSBC. Kredi svis je platio 150 miliona evra pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija da prekine istragu oko navoda da je banka pomagala građanima Njemačke da izbjegnu plaćanje poreza.
U avgustu 2011, Švajcarska i Njemačka postigle su okvirni sporazum o razmjeni poreskih informacija, ali on nije dobio političku podršku u Berlinu, gdje ga je u novembru prošle godine odbacio gornji dom parlamenta. Švajcarska je prošlog mjeseca konačno potpisala međunarodnu poresku konvenciju, čime je Njemačka dobila dio onoga što je tražila.
Zahtjev Berna Berlinu da uhapsi trojicu inspektora još uvijek je bez odgovora, budući da njemačko Ministarstvo finansija navodi da je istraga oko tog slučaja još u toku, prenosi Rojters. Tanjug