BEOGRAD, Ko će i koliko tačno biti “pogođen” novim poreskim stopama na zarade i imovinu, koje pripremaju ministarstva finansija i privrede Srbije biće poznato za desetak dana.
Sigurno je jedino da će, po tvrdnjama novih ministara, najveći udar podnijeti oni sa dubljim džepom. Ipak, koja je to granica koja odvaja bolje plaćene radnike od ostalih, još nije utvrđeno.
– Tačno je da je novi ministar finansija najavio poresku reformu, ali to je složen i obiman posao koji još traje – rečeno je “Novostima” u Vladi Srbije. – Međutim, neodgovorno je izlaziti u javnost sa detaljnom kalkulacijom dok se čitav posao ne završi.
Spuštanje opterećenja na zarade podrazumijevalo bi, osim smanjenja poreza, i niže doprinose. Da bi se to sprovelo u djelo neophodno je prethodno izmijeniti zakone koji se odnose na ove dažbine. Uz to, smanjenje opterećenja zarada dovešće i do pada priliva u budžet, koji mora da se nadomjesti iz drugih izvora. Rješenje za kompenzovanje nedostajućih sredstava u roku od 10 do 15 dana trebalo bi da da Ministarstvo privrede.
– Ministarstvo privrede uskoro će izaći sa podacima, koji su to tačno izvori kojima će se nadomjestiti taj manjak u budžetu od milijardu evra – kaže za “Novosti” Milan Knežević, potpredsjednik Asocijacije malih i srednjih preduzeća.
– Ako bi se smanjili porezi na rad, “utjeraće” se poslodavci koji “drže” neprijavljene radnike da ih vrate u legalne tokove, isto kao i oni koji isplaćuju zarade jednim dijelom u kešu, a veći dio nas iskoristiće to da bi povećao zarade zaposlenima, među kojima sam i ja.
Drugi dio će ući u legalne tokove i sa tim kapitalom će vjerovatno investirati u neke druge poslove. Znači, nećemo mi taj dio novac podići, i ako ga podignemo, država će ga oporezovati sa 20 odsto dobiti. Dakle, i taj novac koji je ušteda ponovo će praviti pozitivne bilanse.
Knežević ističe da Srbija ima izuzetno visoka poreska opterećenja na rad, pogotovo ako se sagledavaju u odnosu na najmanju kupovnu moć i standard građana, najmanje investicije i veliki broj nezaposlenih.
– Mjesečno se sada gubi 19.000 radnih mjesta, glavni uzrok su visoki nameti na rad i siva ekonomija, crno tržište, odnosno nelojalna konkurencija – navodi Knežević. – U svojoj firmi imam 130 zaposlenih i promet od dva miliona dinara. A taj promet ima i onaj ko ima samo dvoje zaposlenih. Ali ono što je korisno za pojedinca, ne mora značiti da je dobro i za državu. Dakle, tačno je da će najavljeno smanjenje poreza i doprinosa od milijardu evra da napravi “rupu” u budžetu. Pri ovakvim poreskim opterećenjima, broj zaposlenih i prihodi neće ostati isti. Naprotiv, smanjivaće se i broj radnika i padaće kupovna moć.
Veći prihodi
– Ako ne smanjimo poreska opterećenja na rad, i prihodi će od poreza i doprinosa biti manji, i to mnogi ne razumiju – kategoričan je Knežević. – A sve veći broj nas privrednika će ići u sivo tržište i nelegalno poslovanje. Dakle “alfa” svih podsticaja je smanjenje poreskih stopa na rad, pa makar se povećali ostali porezi. Neka se povećaju porezi na imovinu, porezi na zemljište, vrate kompletna sredstva iz Fonda za razvoj, da se paušalna oporezivanja vrate na realna, neka se iskontroliše 70 agencija koje troše veliki novac, neka se uvede hiljadu drugih poreskih zahvatanja na drugoj strani.
Progresivno oporezivanje
Progresivno oporezivanje plata, odnosno veća zahvatanja od onih koji više zarađuju, svuda je u svijetu prisutno.
– Za plate od 12.000 i 15.000 dinara nema poreskih opterećenja, a kako rastu mjesečna primanja, tako se povećava i porez na plate, što je sastavni dio progresivnog oporezivanja – kaže Knežević. Novosti
