BEOGRAD, Kad novca nema dovoljno, nečega moramo da se odreknemo.
A Srbi će se, kada ih pritisne besparica, prije odreći garderobe, obuće, putovanja i mesa, nego cigareta i kafane. I dok su u svijetu prvi na udaru krize investicije, poput kupovine stana ili auta, u Srbiji je ta lista malo drugačija: najteže se građani odriču sitnih zadovoljstava, koja ipak koštaju, poput mobilnih telefona, kladionice ili duvana.
Posljednja poskupljenja energenata, naročito struje od ovog mjeseca, ali ovog ljeta i mesa i mesnih prerađevina, konzervi, namaza, dodatno su pogodila srpske potrošače. Sa već istanjenim džepovima sve teže uspevaju da izađu na kraj i podmire račune.
– Prvo smo se odrekli odjeće i obuće, onda knjiga, pozorišta, izlazaka, pa ljetovanja – kaže Suzana Petrović, službenica iz Beograda. – Krpimo se zahvaljujući čekovima i kreditnim karticima, na kojima je hroničan minus od pedesetak hiljada dinara.
Penzioneri kažu da je kriza u Srbiji „stalno stanje stvari“. Meso je prvo čega se najstariji sugrađani odriču, jer na odmore ne idu, a garderobu ne kupuju. Oni koji su u prilici, štede tako što gaje povrće u svojim baštama, a jedino čega ne mogu da se odreknu su cigarete.
Stručnjaci ukazuju da je veliki raskorak između prosječnih zarada i izdataka za kupovinu hrane i plaćanja komunalija. Građani Srbije jedu čak tri puta manje mesa nego Evropljani. Oni potroše 45,3, a mi prosječno 17,3 kilograma godišnje po glavi stanovnika. U dugogodišnjoj borbi sa krizom, istrošili su„rezerve“, a spisak proizvoda i usluga na koje moraju da „zaborave“ sve je duži.
– Ovakva situacija je uslovljena velikom preraspodjelom bogatstva posljednje dvije decenija i regrutovanjem armije siromašnih, otpuštenih radnika, gubitka industrije, siromašenja gradova i sela – smatra Petar Bogosavljević, predsjednik Pokreta za zaštitu potrošača. – Meso je kod nas odavno postalo luksuz. Prestajemo da odlazimo u pozorište ili bioskop, na ljetovanja, da kupujemo knjige, sve rjeđe posjećujemo kafane i organizujemo zajednička slavlja. Nakon toga, štedi se na garderobi, kupujemo jeftiniju i manje kvalitetnu robu. Problem je što smo sada došli u situacija da štedimo i na hrani.
Pad standarda za trećinu
Koliko je veliki jaz između primanja i cijena, pokazuje i pad prometa u trgovinama. Prema statistici, na godišnjem nivou, pazari u trgovinama manji su desetak odsto, a u odnosu na 2008. siromašniji za trećinu. Toliko je najmanje opala i kupovna moć stanovništva. Nezvanično, međutim, kupovna moć prije krize bila je bar 50 odsto bolja. Novosti
