BEOGRAD, Prema projekciji Narodne banke Srbije, aktiviranje investicija iz prethodnih godina i fiskalna konsolidacija trebalo bi da rezultiraju smanjenjem platnobilansnog deficita Srbije u 2013. na ispod sedam odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Poslije više nego trostrukog smanjenja platnobilansnog deficita u 2009. i 2010. u odnosu na period prije krize, taj deficit je u posljednje dvije godine ponovo zabilježio povećanje i u 2012. je iznosio 10,5 odsto BDP-a, navedeno je u avgustovskom Izvještaju o inflaciji.
To povećanje bilo je posljedica, prije svega, investicionog ciklusa u automobilskoj i naftnoj industriji, koji je zahtijevao povećan uvoz opreme i repromaterijala, ali i visoke predizborne fiskalne potrošnje u prvoj polovini 2012.
Za razliku od smanjenja deficita u 2009. i 2010. godini, očekivano poboljšanje u tekućem računu platnog bilansa ove godine biće prvenstveno rezultat poboljšanja u trgovinskom bilansu, koja su uslovljena povećanjem izvoza a ne smanjenjem uvoza.
U prilog tome govore i kretanja od početka godine. Naime, u prvih šest mjeseci 2013. deficit tekućeg računa bio je 890,7 miliona evra, odnosno 53,5 odsto niži nego u istom periodu prošle godine, čemu je najviše doprinijelo znatno povećanje izvoza u odnosu na uvoz.
Rast izvoza bio je najizraženiji u automobilskoj industriji. Tome su, pored kompanije Fijat automobili Srbija, doprinijela i preduzeća koja proizvode autokomponente.
Povećanje izvoza zabilježeno je i u drugim važnim izvoznim granama – hemijskoj industriji, proizvodnji proizvoda od gume i plastike i proizvodnji električne opreme, a veći izvoz naftne industrije očekuje se od drugog polugodišta 2013.
Nizak rast uvoza u istom periodu rezultat je završetka pomenutih investicionih ciklusa u pojedinim granama i niske domaće tražnje.
O pozitivnim promjenama u pravcu smanjenja spoljne neravnoteže svjedoči i podatak da je izvoz u prvih šest mjeseci ove godine bio 36,4 odsto iznad pretkriznog nivoa, a uvoz 9,8 odsto ispod tog nivoa, dok je dvanaestomjesečna pokrivenost uvoza izvozom u junu dostigla rekordnih 67,1 odsto.
Ako izvoz i uvoz do kraja godine budu na nivou zabilježenom u drugom kvartalu, pod ostalim nepromijenjenim okolnostima, platnobilansni deficit ove godine mogao bi biti niži od šest odsto BDP-a.
Iako će izvoz poljoprivrednih proizvoda u 2013. biti niži nego prethodne godine zbog negativnih efekata koji je prošlogodišnja suša imala na njihov izvoz u prvom polugodištu, izvoz poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovini godine ostvariće rast.
U prvoj polovini godine, deficit tekućeg računa platnog bilansa iznosio je 5,7 odsto BDP-a. Pored povoljnih trgovinskih kretanja, poboljšanju u ovom računu doprinijeli su i niži odliv po osnovu kamata, i viši priliv po osnovu doznaka u odnosu na isti period lani.
Posmatrano na nivou cijele godine, deficit tekućeg računa platnog bilansa iznosiće oko 2,1 milijardi evra, a trgovinski deficit oko 4,5 milijardi evra, što je za 33,4 odsto, odnosno 17 odsto manje nego u prošloj godini.
Pri tome, rast fizičkog obima izvoza robe u 2013. godini trebalo bi da ubrza na 11,5 odsto, a uvoza da uspori na 1,8 odsto. Odliv po osnovu kamata iznosiće ove godine oko 950 miliona evra, a priliv po osnovu tekućih transfera oko 3,1 milijardu evra.
Smanjenje deficita tekućeg računa platnog bilansa očekuje se i u narednim godinama, ali postepenijim tempom. Pored očekivanog većeg izvoza automobilske i naftne industrije i izvoza poljoprivrednih proizvoda, nastavku povećanja izvoza doprinijeće i ekonomski oporavak zone evra, odnosno najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, navela je NBS. Tanjug
