NOVI PAZAR, Prije petnaestak dana je u Novi Pazar iz Sankt Peterburga stigla vijest da bi ovdašnja „dolina džinsa“ mogla ponovo da oživi. Nadu je probudila najava da je jedna velika kompanija iz tog grada zainteresovana za ulaganje u novopazarsku tekstilnu industriju. To je, zapravo, rezultat dogovora privrednih delegacija Srbije, u kojoj se našao i novopazarski gradonačelnik Meho Mahmutović, i predstavnika Sant Peterburga.
U toku su preliminarni razgovori između tog proizvođača konfekcije i naših konfekcionara o mogućnostima izvoza. Očekujem da u narednih nekoliko mjeseci dođe do konkretizacije dogovora, a procjene su da će novopazarski proizvođači džins odjeće na to tržište moći da plasiraju od 30.000 do 50.000 odjevnih predmeta. To za nas znači otvaranje većeg broja novih radnih mjesta – potvrdio je gradonačelnik Novog Pazara i podsjetio da Rusi sada džins uvoze iz Kine.
Zanimljivo je da novopazarski proizvođači džinsa i dalje u poslovnom svijetu važe za majstore svog zanata. Ali, iako su na domaćem i inostranom tržištu prisutni sa više od pedeset robnih marki džinsa, to očigledno nije dovoljno da povrate stari sjaj i da uposle novu radnu snagu. Statistika je neumoljiva. Do prve polovine devedesetih godina proizvođači džins odjeće, a bilo ih je više od 500, uvozili su godišnje 24 miliona metara teksas platna i tržištu isporučivali, u ovom trenutku nedostižnih, 20 miliona farmerica.
U proizvodnim pogonima tada je bilo uposleno više od 10.000 ljudi, koji su uglavnom radili na crno. Prinadležnosti su ostvarivali u fabrikama tekstilnog kompleksa, a zarade od po nekoliko hiljada njemačkih maraka u pogonima i radionicama za proizvodnju džins odjeće. Džins odjeća se tada prodavala na ulici, pijaci i u buticima, a mjesečni promet ostvaren na robnoj pijaci dostizao je fantastičnih 20 miliona njemačkih maraka.
Da je proizvodnja džinsa u prethodnih dvadesetak godina doživjela sunovrat, govore podaci s kraja 2012. godine, prema kojima je broj proizvođača pao ispod 200, a uvoz platna se sveo na 840.000 metara. Proizvodnja ne premašuje 700.000 komada, što je čak 28 puta manje u odnosu na „zlatno doba džinsa“ a broj zaposlenih pao je na oko 700. Alarmantan je i podatak da je iskorišćeno tek oko 3,5 odsto proizvodnih kapaciteta. Prema ocijeni analitičara, razloge za ovako dramatično stanje treba tražiti u uvozu jeftine odjeće sa istoka, carinjenju po nerealno niskim osnovicama, ali i u ulasku sive ekonomije u legalne tokove.
Uzroci i posljedice
Prema ocijeni Bisere Šećeragić, ekonomske analitičarke, novopazarski proizvođači džinsa su zbog predimenzioniranosti kapaciteta i uvođenja moderne tehnologije, ali i zbog odsustva jasne strategije i sektorske neorganizovanosti, postali zatočenici uloženog kapitala. Činjenica je da u Novom Pazaru sada ima više nezaposlenih nego zaposlenih. Preciznije rečeno, u preduzećima je 15.000, a na evidenciji nezaposlenih 24.000 ljudi. Stopa nezaposlenosti iznosi 52 odsto i po tome je Novi Pazar u samom vrhu republičke ljestvice. Danas
