Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Sindikat preko Đokića pritišće RERS pred odluku o mrežarini

    5. Decembra 2025. — 13:05

    Bivši ministar pravde u trci za pravobranioca RS?

    4. Decembra 2025. — 16:24

    Advokati zbog dugova prijete blokadom HE “Dabar”

    4. Decembra 2025. — 15:28

    IDDEEA nema novca da plati dobavljače za pasoše i tablice

    4. Decembra 2025. — 14:43
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Nova odluka OFAC-a: Lukoilu produžena licenca

    5. Decembra 2025. — 09:02

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47

    Đokić: Izvjesno poskupljenje struje u Srpskoj

    3. Decembra 2025. — 15:57

    Gorivo u Srbiji najskuplje u regionu

    2. Decembra 2025. — 08:17

    Na Banjalučkoj berzi prebijeno više od 200 miliona KM

    4. Decembra 2025. — 09:26

    PURS: Za 11 mjeseci prikupljeno 324 miliona KM više nego prošle godine

    3. Decembra 2025. — 14:36

    Diversifikacija ključni princip za upravljanje rizicima

    3. Decembra 2025. — 13:00

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Na dobošu akcije u 53 preduzeća iz Srpske

    30. Novembra 2025. — 08:02

    Uzrok rebalansa budžeta promjene u prihodima i prioriretima u rashodima

    25. Novembra 2025. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi 52.749 KM

    4. Novembra 2025. — 15:32

    Više od trećine uvoza BiH dolazi iz zemalja bivše Jugoslavije

    5. Decembra 2025. — 11:35

    Evropa ubrzano prelazi na mobilna plaćanja

    5. Decembra 2025. — 11:11

    Kupci u FBiH za crni petak potrošili 263 miliona KM

    2. Decembra 2025. — 12:10

    Lažni “crni petak”: Čak 96 posto prodavnica u FBiH napravilo prekršaj

    1. Decembra 2025. — 14:16

    Ski sezona na Jahorini počinje danas uz besplatno skijanje

    2. Decembra 2025. — 09:45

    Italija očekuje 14,4 miliona stranih turista tokom zime

    26. Novembra 2025. — 15:00

    Cijene kvadrata u Budvi i do sedam hiljada evra

    13. Novembra 2025. — 09:01

    Za devet mjeseci BiH posjetilo 1,53 miliona turista

    8. Novembra 2025. — 08:03

    “Gas-Petrol” preuzeo većinski udio u “Potkozarju”

    5. Decembra 2025. — 12:28

    Nova odluka OFAC-a: Lukoilu produžena licenca

    5. Decembra 2025. — 09:02

    Arsenić upozorava: Podrška mljekarima ključna za opstanak

    5. Decembra 2025. — 08:16

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Kako je pijani rakun postao kralj marketinga

    5. Decembra 2025. — 10:19

    Prve mobilne brodske apoteke u Hrvatskoj počele s radom

    4. Decembra 2025. — 13:44

    Novogodišnji honorari muzičkih zvijezda i do 150.000 evra

    30. Novembra 2025. — 15:34

    Black Friday postao još isplativiji uz pomoć vještačke inteligencije

    30. Novembra 2025. — 14:27

    Evropsko tužilaštvo podiglo optužnice protiv 29 osoba iz Hrvatske

    5. Decembra 2025. — 09:53

    Banke povećavaju kupovinu zlata

    4. Decembra 2025. — 08:17

    EU odlučila: Do 2027. prekid uvoza ruskog gasa

    3. Decembra 2025. — 10:15

    Hrvatska među državama s najvećom inflacijom u EU

    3. Decembra 2025. — 08:17
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Zbog krize banke u RS reprogramirale 70 miliona KM

Zbog krize banke u RS reprogramirale 70 miliona KM

adminadmin15. Aprila 2013. — 09:23Nema komentara4 minute čitanja

bankeBANJALUKA, Banke u Republici Srpskoj su prošle godine zbog ekonomske i finansijske krize građanima i firmama odobrile 668 reprograma kredita ukupne vrijednosti 70,3 miliona KM, potvrđeno je za CAPITAL u Agenciji za bankarstvo RS.

 

Zbog krize, otpuštanja sa posla ili značajnog smanjenja plata 578 građana Srpske je prošle godine zatražilo reprogram kredita ukupne vrijednosti devet miliona maraka, navodi se podacima koje je dostavila Agencija za bankarstvo.

Građani i pravna lica koriste mogućnost reprograma na osnovu posebne Odluke o privremenim mjerama za reprogram kreditnih obaveza koje je 2009. Godine donijela Agencija za bankarstvo u cilju ublažavanja negativnih efekata svjetske ekonomske i finansijske krize.

Da postoji sve veća potreba stanovništva i privrede za ovakvim načinom “pomoći” vidljivo je iz podataka da su banke Republike Srpske u 2012. godini primile 704 zahtjeva za reprogram kreditnih obaveza.

“Od ukupnog broja odobrenih zahtjeva, 90 se odnosilo na pravna lica na osnovu kojih je odobren reprogram u iznosu od 61,3 miliona (u 2011. godini reprogramirano je 192,9 miliona KM), a 578 zahtjeva odnosilo se na fizička lica na osnovu kojih je odobren reprogram u iznosu od devet miliona maraka (u 2011. godini reprogramirano 5,9 miliona KM)”, kažu u Agenciji za bankarstvo.

Teška ekonomska kriza sve jače potresa građane i firme koji su se ranijih godina zaduživali kod komercijalnih banaka.

U ambijentu privredne posrnulosti, koju prati velika nelikvidnost preduzeća, gubitak posla, kašnjenje plate, nažalost, postaju dio svakodnevice pa je za očekivati da će “trend” povećanja zahtjeva za reprogramiranje dugova prema bankama biti nastavljen i u 2013. godini.

U Agenciji poručuju da je veoma bitno da banke ne mogu vršiti reprogram kredita na način da otežavaju položaj dužnika – povećanjem kamatne stope ili naplatom naknade za izvršeno reprogramiranje.

 

Reprogram je lakši ali skuplji put

nova bankaReprogram je moguće obaviti do kraja godine i veliki broj klijenata pogođenih krizom ima mogućnost da sebi olakša izmirenje kreditnih obaveza. Međutim, ekonomisti upozoravaju da produžavanje vremena otplate kredita po pravilu smanjuje visinu mjesečne rate, ali i povećava ukupno plaćen iznos kamate na kredit.

“Ovakav način reprogramiranja je pozitivan, ali nažalost izgleda jedini izlaz za građane da izađu iz teške finasnijske situacije. Ipak, treba imati na umu da produženje roka otplate ne znači uvijek povoljnost, jer banke se ne bave humanitarnim aktivnostima već prodajom novca. Reprogram može pomoći čovjeku kada ostane bez posla, međutim on nije trajno rješenje. Zato bi građani trebalo da pojačaju finansijsku disciplinu i vode računa o planskom trošenju novca”, kaže za CAPITAL ekonomista SWOT-a Miloš Todorović.

Reprogram kredita mogu koristiti fizička i pravna lica koja su ranije redovno otplaćivala rate kredita, ali su zapala u teškoće zbog sve lošijih ekonomskih prilika u zemlji. Da bi banka omogućila reprogram kredita građani moraju da dokažu da nisu svojom krivicom izgubili posao, da im je značajno smanjena plata ili da im lična primanja kasne barem tri mjeseca. Takođe, građani i pravna lica prethodno nisu smjeli imati kašnjenja u otplati kredita duža od 90 dana.

Reprogram podrazumijeva produženje roka za otplatu kredita najmanje 12 mjeseci čime se automatski smanjuju i rate kredita. Banka može odobriti reprogram kredita pravnim licima ukoliko dužnik nema kašnjenja u otplati duže od 90 dana izuzev odobrenog prekoračenja po računu koje i ne može biti predmet reprograma. Preduzeće koje želi podnijeti zahtjev za reprogram kredita mora, takođe, biti solventno i uvjeriti banku da će u narednom periodu uredno izmirivati svoje obaveze

Menadžer korporativnih komunikacija “Nove Banke” Dragana Tatić navodi da je reprogramiranje kredita u ovoj banci uobičajen proces koji omogućava klijentu, koji ima privremenih problema sa otplatom, olakšavanje izmirivanja obaveza.

Evidentan je i blagi porast zahtjeva za reprogram, ali uglavnom privrednih subjekata.

“Što se tiče zainteresovanosti fizičkih lica za reprogram, klijenti su se uglavnom informisali o Odluci o privremenim mjerama za reprogram kreditnih obaveza fizičkim i pravnim licima, ali nije primijećen porast broja podnesenih zahtjeva. Negativni efekti globalne finansijske krize su uticali na blagi porast zahtjeva za reprogram kredita pravnim licima. Zbog nedovoljne privredne aktivnosti i opšteg stanja u privredi, početkom ove godine privredni subjekti su se javljali sa zahtjevima za uvođenje grejs perioda na otplatu glavnice, kao i za reprogram kreditnih zaduženja na duži rok. Cilj tih zahtjeva jeste smanjenje mjesečnih obaveza za otplatu kredita i rasterećenje gotovinskog toka klijenta”, objašnjava Tatić.

 

Jelena Despotović

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
agencija za bankarstvo rs banke dragana tatic kredit nova banka reprogram top vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakDozvoljeno snimanje putne mreže u Srpskoj
Sljedeći članak S&P 500 dostigao nivoe koje su analitičari očekivali tek na kraju godine

Povezani članci

Capital teme 03 minute čitanja

Sindikat preko Đokića pritišće RERS pred odluku o mrežarini

NOVOSTI 02 minute čitanja

“Gas-Petrol” preuzeo većinski udio u “Potkozarju”

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Sindikat preko Đokića pritišće RERS pred odluku o mrežarini

5. Decembra 2025. — 13:0503 minute čitanja

TREBINJE – Odbor sindikata Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) traži hitan sastanak sa ministrom energetike i rudarstva Petrom Đokićem

Bivši ministar pravde u trci za pravobranioca RS?

4. Decembra 2025. — 16:24

Advokati zbog dugova prijete blokadom HE “Dabar”

4. Decembra 2025. — 15:28

IDDEEA nema novca da plati dobavljače za pasoše i tablice

4. Decembra 2025. — 14:43

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.