BEOGRAD, Profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta Nikola Fabris ocijenio je da nije realno očekivati da će građani Srbije, koji svoje štedne uloge drže u bankama na Kipru, vratiti taj novac u Srbiju.
“Sasvim je sigurno da će značajan dio tog novca u kratkom vremenskom periodu otići iz Kipra na neke sigurnije destinacije. Međutim, mislim da nije realno očekivati da će se novac vratiti u Srbiju”, rekao je Fabris povodom navale štediša na kiparske banke kako bi podigli svoje uloge i izbjegli oporezivanje.
Komentarišući nezvanične procjene da u kiparskim bankama ima od pet do osam milijardi evra građana Srbije, Fabris je za RTS rekao da postoje razlozi zbog kojih taj novac nije ni držan u Srbiji.
“Vjerovatno će taj novac samo pronaći neku drugu destinaciju koja će, prema mišljenju vlasnika računa na Kipru, biti nova sigurna destinacija”, rekao je Fabris.
On je ocijenio da je mjera EU i Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/ da štedni ulozi na Kipru jednokratno budu oporezovani sa 10 odsto bila očigledno usmjerena na to da na teritoriji EU više ne bude novca sumnjivog porijekla i “of šor” destinacija.
“Cilj ovih mjera je postignut, jer sada sumnjivi kapital neće dolaziti na Kipar, koji više neće biti značajna `of šor` destinacija”, rekao je Fabris, navodeći da će EU i MMF sada tražiti druge načine za rješavanje kiparske krize i da više neće insistirati na ovom jednokratnom porezu.
On smatra da Kipar neće biti prepušten sam sebi, jer bi bankrot bilo koje zemlje EU imao veće posljedice na čitavu EU, nego na bilo koju pojedinačnu zemlju, što se pokazalo i na primjerima Grčke, Portugala, Irske.
Na pitanje šta bi se desilo ukoliko svi odluče da podignu sav novac sa računa, prije nego što bude uveden jednokratni visoki porez, Fabris ocjenjuje da bi to dovelo do izuzetno opasne finansijske krize.
Kipar je zatražio 15,8 milijardi evra da spasi svoje banke, da dovede u red svoje finansije i izbjegne mogućnost ispadanja iz evrozone, ali su države EU i MMF kao uslov postavile oporezovanje štednih uloga u kiparskim bankama.
Sporazum vlade Kipra i međunarodnih kreditora, koji je juče odbačen u parlamentu, izazvao je navalu štediša na banke sa namjerom da podignu svoje uloge i izbjegnu oporezivanje.