Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Stručnjaci i lokalne vlasti protiv hitnih izmjena Zakona o uređenju prostora

    5. Decembra 2025. — 16:55

    Nastavlja se rat banaka i UIO

    5. Decembra 2025. — 15:43

    Trivić: Cijena struje za privredu raste za 20 posto

    5. Decembra 2025. — 14:20

    Crveni mulj iz „Alumine“ guta zvornička sela (FOTO/VIDEO)

    5. Decembra 2025. — 13:31
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Nova odluka OFAC-a: Lukoilu produžena licenca

    5. Decembra 2025. — 09:02

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47

    Đokić: Izvjesno poskupljenje struje u Srpskoj

    3. Decembra 2025. — 15:57

    Gorivo u Srbiji najskuplje u regionu

    2. Decembra 2025. — 08:17

    Na Banjalučkoj berzi prebijeno više od 200 miliona KM

    4. Decembra 2025. — 09:26

    PURS: Za 11 mjeseci prikupljeno 324 miliona KM više nego prošle godine

    3. Decembra 2025. — 14:36

    Diversifikacija ključni princip za upravljanje rizicima

    3. Decembra 2025. — 13:00

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Na dobošu akcije u 53 preduzeća iz Srpske

    30. Novembra 2025. — 08:02

    Uzrok rebalansa budžeta promjene u prihodima i prioriretima u rashodima

    25. Novembra 2025. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi 52.749 KM

    4. Novembra 2025. — 15:32

    Više od trećine uvoza BiH dolazi iz zemalja bivše Jugoslavije

    5. Decembra 2025. — 11:35

    Evropa ubrzano prelazi na mobilna plaćanja

    5. Decembra 2025. — 11:11

    Kupci u FBiH za crni petak potrošili 263 miliona KM

    2. Decembra 2025. — 12:10

    Lažni “crni petak”: Čak 96 posto prodavnica u FBiH napravilo prekršaj

    1. Decembra 2025. — 14:16

    Ski sezona na Jahorini počinje danas uz besplatno skijanje

    2. Decembra 2025. — 09:45

    Italija očekuje 14,4 miliona stranih turista tokom zime

    26. Novembra 2025. — 15:00

    Cijene kvadrata u Budvi i do sedam hiljada evra

    13. Novembra 2025. — 09:01

    Za devet mjeseci BiH posjetilo 1,53 miliona turista

    8. Novembra 2025. — 08:03

    “Gas-Petrol” preuzeo većinski udio u “Potkozarju”

    5. Decembra 2025. — 12:28

    Nova odluka OFAC-a: Lukoilu produžena licenca

    5. Decembra 2025. — 09:02

    Arsenić upozorava: Podrška mljekarima ključna za opstanak

    5. Decembra 2025. — 08:16

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Kraj streaming ratova: Netflix preuzima Warner Bros. Discovery i HBO Max

    5. Decembra 2025. — 14:48

    Kako je pijani rakun postao kralj marketinga

    5. Decembra 2025. — 10:19

    Prve mobilne brodske apoteke u Hrvatskoj počele s radom

    4. Decembra 2025. — 13:44

    Novogodišnji honorari muzičkih zvijezda i do 150.000 evra

    30. Novembra 2025. — 15:34

    Kraj streaming ratova: Netflix preuzima Warner Bros. Discovery i HBO Max

    5. Decembra 2025. — 14:48

    Evropsko tužilaštvo podiglo optužnice protiv 29 osoba iz Hrvatske

    5. Decembra 2025. — 09:53

    Banke povećavaju kupovinu zlata

    4. Decembra 2025. — 08:17

    EU odlučila: Do 2027. prekid uvoza ruskog gasa

    3. Decembra 2025. — 10:15
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Koji oblik štednje odabrati u Srpskoj?

Koji oblik štednje odabrati u Srpskoj?

Svjetlana ŠurlanSvjetlana Šurlan8. Decembra 2018. — 15:55Nema komentara5 minuta čitanja

BANJALUKA – Koji oblik štednje odabrati? Konačna odluka zavisi od potreba i mogućnosti pojedinca koji štedi. 

Ako štedi na kratak rok najpogodniji oblik je bankarska štednja. Ukoliko štedi dugoročno i ima ugovorenu bruto platu najprofitabilnije je ulagati u Evropski penzioni fond (EPF). U slučaju dugoročne štednje bez poreskih olakšica, prednost ima životno osiguranje jer ono može biti kombinovano i sa pokrivanjem zdravstvenih rizika.

Razuman čovjek teži da smanji finansijsku neizvjesnost u svojoj budućnost, zbog toga se često odlučuje da dio današnjeg dohotka ne potroši, već da ga uštedi. Ova potreba je naročito izražena u godinama kada je pojedinac u najproduktivnijim godinama i odlučuje da obezbijedi bolju budućnost u danima kada neće biti u mogućnosti da radi – penzionersko doba. Takođe, potreba za štednjom proizilazi iz nemogućnosti obezbjeđivanja dovoljne količine novca za velike životne investicije (automobil, stan, kuća i sl.) u kratkom roku.

Nakon identifikovanja potrebe ili artikulisanjem želje za štednjom postavlja se pitanje koji oblik štednje odabrati? Postoji veliki broj oblika štednje, ali će predmet ove analize biti neki od najučestalijih oblika štednje: štednja u banci, životno osiguranje i dobrovoljno penzijsko osiguranje.

Razmotrimo situaciju u Republici Srpskoj. Dominantnu ulogu u Republici Srpskoj na finansijskom tržište, prema podacima zavoda za statistiku, imaju banke koje upravljaju sa više od 85% sredstava. U posljednjim godinama dolazi do pada kamatnih stopa na depozite u Republici Srpskoj/BiH (vidi grafikon) te se mnogi pitaju da li odabrati druge oblike štednje.

Kada govorimo o životnom osiguranju u Republici Srpskoj možemo konstatovati da je ono u fazi razvoja, pri čemu je primjetan ubrzan rast naplaćene premije (vidjeti grafikon). Ono je još uvijek nedovoljno razvijeno, s obzirom da je učešće životnog osiguranja 10% u ukupnom osiguranju (životnom i neživotnom), dok se to učešće u razvijenim zemljama kreće oko 60%.

Kada je riječ o dobrovoljnom penzionom osiguranju Republici Srpskoj, prvi dobrovoljni penzioni fond je osnovan krajem 2017. godine, kada je osnovan Evropski penzioni fond (EPF). Vrijednost neto imovine fonda na dan 29.11. iznosi 175.374,10; prema podacima sa zvaničnog sajta.

Prilikom donošenja odluke o štednje potrebno je uzeti u obzir nekoliko kriterijuma:

Sigurnost

Štednja u banci je pored kapitala banke zaštićena osiguranjem depozita do iznosa od 50.000 KM, po klijentu. Što obezbjeđuje solidnu sigurnost. Životno osiguranje je, za sada, u organizaciji inostranih osiguravajućih društava. Sigurnost je obezbjeđena prilično strogom politikom upravljanja novcem stanovništva, kao i reosiguranje. Evropski penzioni fond tek treba da dokaže svoj kredibilitet i sigurnost. Ono što mu ne ide u prilog jeste činjenica da maksimalno 40% sredstava može investirati na strano, sigurnije, finansijsko tržište.

Rok i fleksibilnost

Ukoliko pojedinac nema namjeru/mogućnost da investira dugoročno, odnosno važna mu je fleksibilnost u povlačenju sredstava tada je najbolji izbor bankarska štednja. Bilo kada, u roku od 7 dana, klijent može povući svoja sredstva iz banke sa cijelom glavnicom i redukovanom kamatom. U slučaju životnog osiguranja fleksibilnost je smanjena i nije moguće povlačiti sredstva na samom početka ugovorenog roka, dok se sredinom ugovorenom roka sredstva mogu povući bez kamate i sa umanjenom uloženom glavnicom. Međutim, životno osiguranje je često kombinovano sa pokriće zdravstvenih rizika što predstavlja pogodnost. Dobrovoljni penzioni fond EPF ne omogućava povlačenje uloženih sredstava do 53. godine života.

Prinos

Ako govorimo o dugoročnoj štednji (period duži od 5 godina) stope prinosa su, najčešće, varijabilne. Trenutno bankarske stope na dugoročnu štednju iznose između 1,5 i 2%. Prinos kod životnih osiguranja je isto na nivou između 1,5 i 2%. Međutim, u ovom slučaju isplata zavisi od životnog statusa, pa stopa prinosa za svakog pojedinca nije ista, oni koji žive duže mogu ostvariti stopu prinosa od 5%, zavisno od odabranog modela. U EPF je predviđena stopa prinosa od oko 1% (ne postoje istorijski podaci), te je kao i kod životnog osiguranja povezana sa životnim statusom te na taj način obezbjeđuje prednost, ne računajući poreske olakšice. Kao i kod životnog osiguranja isplata EPF je povezana sa životnim statusom, zbog toga ovaj oblik obezbjeđuje najveću prednost kod štednje za penzionersku dob.

Poreske olakšice

Štednja u banci ne nudi nikakve poreske olakšice. Uplaćivanje premije životnog osiguranja do 100 KM mjesečno podliježe umanjenju osnovice za porez na dohodak u momentu uplate. Međutim, prilikom isplate ušteđenih sredstava klijent plaća porez na dohodak na isplaćeni iznos (prema članu 8. i 10. Zakona o porezu na dohodak 60/15, 66/18). Tako se može reći da poreskih olakšica efektivno nema. Prilikom uplate u EPF situacija sa porezom na dohodak je identična kao i kod životnog osiguranja. Međutim, na uplatu u EPF do iznosa od 100 KM mjesečno ne plaćaju se doprinosi (33%). Ovo ne nudi nikakvu pogodnost ako radnik nije ugovorio bruto platu, jer tada korist od umanjenja doprinosa ide poslodavcu. Ukoliko je ugovorena bruto plata (što nije tako čest slučaj u Republici Srpskoj) prisutna je velika olakšica jer radnik uplaćuje 67 KM mjesečno, a od doprinosa se izdvaja još 33 KM i prilikom obračuna štednje se računa iznos od 100 KM.

Konačna odluka zavisi od potreba i mogućnosti pojedinca koji štedi. Ako može štedi na kratak rok najpogodniji oblik je bankarska štednja. Ukoliko štedi dugoročno i ima ugovorenu bruto platu najprofitabilnije je ulagati u EPF. U slučaju dugoročne štednje bez poreskih olakšica, prednost ima životno osiguranje jer ono može biti kombinovano i sa pokrivanjem zdravstvenih rizika. Bife.ba

banka bife.ba osiguranje stednja vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članak“Zimzograd” u Banjaluci zasijaće sa trista hiljada lampica
Sljedeći članak Najava događaja za nedjelju – 9. decembar 2018.

Povezani članci

Capital teme 05 minuta čitanja

Stručnjaci i lokalne vlasti protiv hitnih izmjena Zakona o uređenju prostora

Stav 04 minute čitanja

Plan rasta – plan koji pokreće Bosnu i Hercegovinu

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Stručnjaci i lokalne vlasti protiv hitnih izmjena Zakona o uređenju prostora

5. Decembra 2025. — 16:5505 minuta čitanja

Predložene izmjene Zakona o uređenju prostora i građenju drastično i bez opravdanog razloga centralizuju ključne nadležnosti

Nastavlja se rat banaka i UIO

5. Decembra 2025. — 15:43

Trivić: Cijena struje za privredu raste za 20 posto

5. Decembra 2025. — 14:20

Crveni mulj iz „Alumine“ guta zvornička sela (FOTO/VIDEO)

5. Decembra 2025. — 13:31

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.