NJUJORK, Na Wall Streetu su u srijedu najvažniji indeksi blago pali u nestabilnom trgovanju nakon što je američka centralna banka, kao što se očekivalo, povećala ključne kamatne stope, a ulagači su oprezni i zbog rizika od trgovinskog rata.
Dow Jones oslabio je 44 boda ili 0,18 %, na 24.682 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,18 %, na 2.711 bodova, a Nasdaq indeks 0,26 %, na 7.345 bodova.
Nakon dvodnevne sjednice, čelnici Feda odlučili su juče da povećaju ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 1,50 do 1,75 posto, što je prvo povećanje cijene novca u ovoj godini. Uz to, procjenjuju da bi kamate do kraja godine mogle biti povećane još najmanje u dva navrata.
To ukazuje na uvjerenje monetarnih vlasti da će smanjenje poreza i povećanje državne potrošnje, uvedeni početkom godine, podstaći rast ekonomije, ali i inflacije, što bi moglo dovesti do ubrzanja tempa povećanja kamata.
“Ekonomski izgledi su ojačali posljednjih mjeseci”, poručio je u saopštenju Fed.
Povećanje kamata bilo je očekivano, a novi predsjednik Feda Jerome Powell poručio je na konferenciji za medije da centralna banka ostaje na putu postupnog povećanja kamata i da mora biti spremna da spreči jačanje inflacije.
“Poruke pokazuju da su čelnici Feda uvereni u jačanje ekonomije, ne samo u ovoj nego i u idućoj godini. To je prvotno podstaklo rast cena akcija, no kako su porasli i prinosi na obveznice, s obzirom da je najavljeno dalje povećanje kamata, tržište akcija ponovo je palo”, objašnjava Jim Paulsen, strateg u kompaniji The Leuthold Group.
Pitanje o tome u koliko će navrata Fed u ovoj godini povećati kamate, tri ili četiri, i dalje ostaje otvoreno, a zavisiće od kretanja inflacije, poručuju analitičari.
Zbog toga su prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice juče dostigli 2,936 %, najviši nivo u mjesec dana, a rast prinosa negativno utiče na tržište akcija jer bi zbog toga mogla porasti cijena zaduživanja kompanija i jer bi neki ulagači mogli preusmjeriti svoj kapital iz akcija u obveznice.
Zbog toga su juče osjetno pale cijene akcija u sektorima koji su osjetljivi na kretanje kamata. Tako je nekretninski sektor oslabio 0,9, a komunalni 0,4 %.
S druge strane, znatan rast cijena nafte drugi dan zaredom podstakao je skok cijena akcija u energetskom sektoru za 2,6 %, što je ublažilo gubitke indeksa berza.
Ulagači su oprezni i zbog rizika od trgovinskog rata nakon što je juče iz Bijele kuće poručeno da će predsjednik SAD-a Donald Trump u četvrtak objaviti nove carine na uvoz kineskih proizvoda, u prvom redu visokotehnoloških.
Trump je već uveo carine prvo na uvoz solarnih panela i mašina za veš, a nedavno i na čelik te aluminijum, zbog čega jačaju rizici od protivmera pojedinih zemalja, prvenstveno Kine.
A nakon nekoliko dana oštrog pada, juče je cijena akcije Facebooka porasla 0,7 %, nadoknadivši mali dio od oko 50 milijardi dolara tržišne vrijednosti izgubljene prethodnih dana.
U ponedjeljak i utorak cijena akcije te društvene mreže potonula je oko 9 odsto jer su zvaničnici iz SAD-a i Evrope pozvali poslovodstvo te kompanije da objasni kako je konsultantska kompanija Cambridge Analytica, koja je radila na izbornoj kampanji predsjednika Trumpa, dobila pristup podacima 50 miliona korisnika Facebooka bez njihovog pristanka.
Izvršni direktor i osnivač Facebooka Mark Zuckerberg priznao je juče pogreške i obećao poboljšanja. Facebook “je pogrešio” i “ima još posla, moramo ići brže i učiniti” poboljšanja, poručio je na Facebooku Zuckerberg.
I na većini evropskih berzi cijene akcija su juče pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,32 odsto, na 7.038 bodova, a pariški CAC 0,24 %, na 5.239 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je 0,01 %, na 12.309 bodova. Hina
