NJUJORK, Tokom sljedećih 25 godina ljudi neće obavljati 40 odsto današnjih poslova, ali je od dileme hoće li nas mašine zamijeniti važnije odgovoriti na pitanje koje su nam vještine potrebne da bismo obavljali zanimanja u budućnosti.
To je zaključak predavanja “Robotika i mašinsko učenje mijenjaju poslove budućnosti2 koje je za srpske studente održao Jurg Štuker, zadužen za inovacije i konsultacije u švajcarskoj softverskoj agenciji “Namics”.
Navodeći posljednje analize Svjetskog ekonomskog foruma, Štuker je istakao da godišnje nestane 15 odsto poslova, a da u isto vrijjeme u proseku nastane 70 hiljada novih zanimanja. Zbog toga je već sad važno razmišljati o obrazovanju za buduće poslove.
“Istraživanja koja su rađena na primjeru Švajcarske, a koja se lako mogu primeniti i na drugim tržištima pokazuju da je 56,3 odsto ljudi starosti od 25 do 39 godina promijenilo posao u najmanje posljednje tri godine, čime se može zaključiti da je tradicionalna potreba za stalnim zaposlenjem na jednom radnom mjestu zamjenjena potrebom za konstantnim učenjem. Ipak, u mnogo poslova koje ćemo obavljati u budućnosti danas ne postoje. Uprkos tome 78,6 odsto svjetske populacije mlađe od 30 godina smatra da tehnologija ne uništava, već da kreira mogućnosti za zaposlenje, ali je pitanje jesu li stariji ljudi malo više skeptični kada su u pitanju radne pozicije”, istakao je Štuker koji smatra da svako ko danas traži posao treba što ranije da učvrsti svoje veštine.
Savremeno radno okruženje Jurg Štuker opisuje kao makar dijelom digitalizovano i često sa fleksibilnim radnim vremenom i zadacima.
Takođe, on navodi da će u budućnosti biti sve uobičajenije da ljudi obavljaju više poslova odjednom što će uticati na razvoj takozvane „gig ekonomije” koja podrazumjeva da će ljudi sve češće zarađivati kao frilenseri, ali i trgujući putem platformi kao što su „Kupujem-prodajem”, „Uber”, „AirBnb” ili „etsy”.
“Da bi se snašao u takvom radnom okruženju, čovjek će morati dodatno da razvije one sposobnosti koje ga čine različitim od mašina. Tu se prije svega misli na mogućnost čovjeka da u mnoštvu informacija razlikuje lažne i istinite, što se naziva filtriranjem informacija i sistematskim razmišljanjem. Takođe, svako će morati da radi na razvoju socijalne inteligencije kako bi mogao što efikasnije da radi u timu”, objasnio je Štuker.
Iako je pitanje da li nove tehnologije negativno ili pozitivno utiču na poslove postalo sve češća tema za diskusiju između onih koji danas traže posao i njihovih roditelja, baba i deda, Jurg Štuker smatra da su mladi, ipak, sa pravom optimistični.
“Trenutna tehnološka revolucija ne bi trebalo da postane borba između ljudi i kompjuterskih algoritama, već prilika da čovjek spozna svoj potpuni potencijal. Algoritmi su, na primjer u prednosti kad govorimo o prepoznavanju slika i tu mogu biti prepoznati i kao pomoć i kao pretnja. Ljudi sa 97,5 odsto uspjeha prepoznaju isti lik na dve različite fotografije, dok algoritam tačno povezuje 99,7 odsto slika, a kada ga treniramo on to čini i sa 100 odsto uspješnosti. To je možda loša vijest za ljude koji rade sigurnosne promjene na aerodromima, ali je definitivno dobra za ranu dijagnostiku i tretman medicinskih oboljenja koja se pokazuju na rentgenu”, zaključio je Štuker. Danas.rs