TOKIO-PEKING, Na azijskim berzama u četvrtak se trguje oprezno, kao i na Wall Streetu dan pre, dok ulagači analiziraju koje će kompanije imati najviše koristi od porezne reforme u SAD-u i kako će to uticati na monetarnu politiku i kamate.
Na Tokijskoj berzi Nikkei indeks je oko 7,30 sati bio u minusu 0,1 posto, dok su cene akcija u Australiji i Južnoj Koreji pale između 0,2 i 1,4 posto.
Indeksi berza u Singapuru, Hong Kongu i Šangaju porasli su između 0,1 i 1 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, oko 7,30 sati bio gotovo nepromjenjen u odnosu na jučerašnje zatvaranje tržišta.
Na azijskim berzama vlada oprez, kao i juče na Wall Streetu, gdje su indeksi blago pali drugi dan zaredom, premda su republikanski zastupnici u oba doma američkog Kongresa podržali porezni zakon.
U najvećoj poreznoj reformi u SAD-u u 30 godina ističe se smanjenje porezne stope na dohodak imućnijih građana, dok bi porezna stopa kompanijama bila srezana s 35 na 21 posto, što bi trebalo da podstakne rast zarada kompanija.
Prema procjenama analitičara UBS-a, smanjenje poreza moglo bi podstaći rast zarada kompanija iz sastava S&P 500 indeksa za oko 9 posto.
Uz to, analitičari kažu da bi, nakon smanjenja poreza, kompanije mogle više sredstava izdvojiti za otkup akcija na tržištu i povećati dividende, što ide u prilog tržištu kapitala.
Međutim, nakon što su danima najvažniji indeksi na Wall Streetu indeksi dostizali nove rekordne nivoe, u posljednja su dva dana pali.
Analitičari kažu da su porezne promjene već uračunate u cijene akcija, s obzirom da je od polovine novembra, kada je Zastupnički dom prihvatio prvi predlog reforme, S&P 500 indeks porastao oko 4,5 posto.
A sada ulagači procenjuju koji bi sektori mogli najviše profitirati od porezne reforme. Uz to, oprezni su i zbog toga što postoje mišljenja da će fiskalne podsticajne mjere u doba kada se u američkoj ekonomiji bilježi puna zaposlenost samo navesti tamošnju centralnu banku na povećanje kamata, što potiče rast kratkoročnih prinosa na obveznice.
Smanjenje poreza trebalo bi podstaći i rast potrošnje, što bi podržalo brži rast ekonomije, ali i inflacije, a to bi, pak, moglo navesti Fed na ubrzanje tempa povećanja kamata.
Istovremeno bi, smatraju mnogi, smanjenje poreza moglo dovesti do pojačanog državnog zaduživanja, izdavanja obveznica, što bi pritislo cijene.
Podršku tržištima pruža stabilnost cena nafte. Nakon što je juče skočila više od 50 centi, jutros je cena barela na američkom tržištu oslabila osam centi, na 58,00 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 16 centi, na 64,40 dolara.
A na valutnim tržištima dolar je malo oslabio, pa se njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće oko 93,35 bodova, dok je juče u ovo doba iznosio 93,46 bodova.
Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 112,95 na 113,40 jena.
No, dolar je oslabio u odnosu na evropsku valutu, pa je cijena evra dostigla 1,1865 dolara, dok je juče u ovo doba iznosila 1,1840 dolara. Hina